Kandidat za nasljednika Valentina Incka (Inzko) na mjestu visokog predstavnika u BiH, njemački političar Kristijan Šmit (Christian Schmidt), na ljeto bi trebalo da stigne u specijalnu misiju na Balkan da pitanje jačanja BiH, a samim tim i slabljenja Republike Srpske, stavi u vrh međunarodne agende, pišu beogradske "Večernje novosti".
List navodi da se glavni zadaci funkcionera Hrišćansko-socijalne unije (CSU), sestrinske partije Hrišćansko demokratske unije (CDU) Angele Merkel, jasno naslućuju iz dokumenata koji su "Večernje" dobile iz diplomatskih krugova, a u kojem se daju ključne smjernice za njegovo djelovanje.
Od Šmita se, kako se navodi, prije svega očekuje da nadgleda privrženost Dejtonskom sporazumu i da "jača istinsku stabilnosti i bezbjednost, političke i društveno-ekonomske reforme, kao i teritorijalni integritet BiH".
Njegov zadatak je i da disciplinuje političare u BiH, koji koriste retoriku etničkih podjela i posebno da spriječi blokadu zajedničkih institucija, ako treba koristeći i "bonska ovlaštenja", piše beogradski dnevnik.
Prema pomenutim ovlaštenjima, koje je prije više od dvije decenije usvojilo Vijeće za provedbu mira u BiH, visoki predstavnik može da donosi amandmane na ustave Republike Srpske i Federacije BiH, donosi zakone, smjenjuje izabrane funkcionere i državne službenike i zabranjuje im učešće na izborima, oduzima građanska prava i lična dokumenta bez prava na žalbu.
Profesor međunarodnih odnosa iz Banjaluke Željko Budimir rekao je za list da će novi visoki predstavnik djelovati u smjeru kako se dogovore velike sile u trouglu Rusija, Njemačka i SAD.
- Ako dogovor bude samo na relaciji Berlin-Vašington, bez Moskve, onda nastaje problem. Pitanje je i da li će ga Rusija podržati ili blokirati u Savjetu bezbjednostu UN - naveo je Budimir.
On smatra da insistiranje na primjeni "bonskih ovlaštenja" sigurno ništa dobro neće donijeti BiH, jer institucije Republike Srpske neće prihvatati nijednu odluku koja bi slabila RS.
Politički analitičar Dragoljub Anđelković smatra da niko ne može da otme ingerencije ako postoji sloga u odbrani RS, prije svega u samoj Republici Srpskoj.
Iako se u diplomatskim krugovima tvrdi, kako pišu "Večernje", da je imenovanje Inckovog nasljednika "gotova stvar", ova odluka podrazumijeva širok međunarodni konsenzus, prije svih SAD, EU i Rusije. Naime, visokog predstavnika imenuje Vijeće za provedbu mira, a rezolucijom potvrđuje Vijeće sigurnosti UN.
