Sve događaje koji su sinoć šokirali cijeli demokratski svijet „Avaz“ je najavio u ranijim razgovorima sa profesorom međunarodnih odnosa Alijom Kožljakom.
- Mi smo to najavili. Sve. Da će doći do nereda i ustavne krize. Ovo je test demokratije u SAD, ali je ona pobijedila – kaže profesor Kožljak u osvrtu na posljednja dešavanja u SAD.
On dodaje da svijet jeste iznenađen, jer mnogi nisu očekivali da u demokratskoj državi može doći do osporavanja rezultata izbora i to na način koji je izazvao osudu i zgražavanje.
- Međutim, Tramp, kao šoumen, je osoba od koje se tako nešto moglo očekivati, jer je on to najavio u decembru. On je tada direktno pozvao pristalice upravo na dan kad treba da se potvrde rezultati. Dao je čiste upute, da se dođe do elektorskih glasova, do dokumenata i da se ti dokumenti sklone, čime bi praktično osporio rezultate izbora, jer je moglo doći do problema da je u tome uspio – ističe Kožljak.
Naš sagovornik ne krije da je i sam iznenađen neefikasnim osiguranjem Capitol Hill-a.
- Bilo je puno komentara u smislu da bi odgovor policijskih snaga bio žešći da su Afroamerikanci krenuli na Capitol Hill. Vidjeli smo da su među protestantima uglavnom bili bijelci i to je interesantan momenat kojim neki analitičari objašnjavaju zašto je policija u tom prvom naletu reagovala na jedan blaži način – kaže Kožljak.
Zanimljivo je da su relativno brzo, uprkos najavama demonstranata da ostaju u zgradi, američke sigurnosne agencije vratile kontrolu nad Capitol Hill-om, a ključnim momentima Kožljak smatra obraćanje predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden) i gradonačelnice Vašingtona Muriel Bauzer (Muriel Bowser).
- Prvi potez je bio poziv Nacionalnoj gardi koja je pozitivno odgovorila, rađene su pripreme, najavljeno je da oni dolaze, a gradonačelnica Vašingtona uvela je policijski sat u trajanju od šest sati. To je bio signal svim policijskim agencijama da moraju poduzeti zajedničku akciju kako bi se oslobodio Capitol Hill i omogućilo potvrđivanje predsjednika SAD. Upravo u to vrijeme su krenule zajedničke akcije svih policijskih agencija koje su bile jako dobro koordinirane. Puno toga se nije moglo ni vidjeti na CNN-u, jer kamere su bile sa strane, ali to je bila jedna vrlo dobro koordinirana akcija koju je otežavalo to što se predsjednik Tramp kukavički sakrivao i nije dao jasnu uputu svojim pristalicama da se raziđu – ističe Alija Kožljak.
Ovakvim ponašanjem Donald Tramp najveću štetu je nanio vlastitoj stranci, koja će se naći u velikoj krizi.
Profesor Kožljak je siguran da je na taj način zapečaćena njegova politička karijera i očekuje žustru kampanju u vezi opoziva aktuelnog predsjednika i prije zvanične primopredaje vlasti.
- On će sigurno biti procesuiran i to veoma ozbiljno, na način da je osumnjičen za kršenje Ustava SAD tako što je podsticao grupe ljudi da ugroze najviše zakonodavne institucije, a samim tim i ustavni poredak SAD. Samo je pitanje da li će se komplikovati sama inauguracija i primopredaja vlasti u narednih 14 dana ili će ipak pobijediti taj demokratski duh, koji je veoma snažan i koji se vidi u nastavku sjednice danas, da se Trampu čak onemogući daljnji rad iz Bijele kuće. Bit će veoma interesantno. Ovo je sigurno kraj političke karijere Donalda Trampa, ovim je definitivno zapečatio svoju narednu kandidaturu koju je najavljivao, ali u velikoj mjeri je ugrozio i svoju poslovnu karijeru – dodaje Kožljak.
Džo Bajden ima podršku Kongresa, demokrate su osvojile većinu na svim razinama i osigurale provođenje svih planiranih promjena u državi koja, kaže Kožljak, više neće biti ista.
Posljednja dešavanja u SAD najavljuju potrebu da se Amerika pozabavi sama sobom. Time se neće mijenjati njeni vanjskopolitički prioriteti, ali hoće energija usmjerena u tom pravcu. BiH će ostati u vanjskopolitičkoj agendi SAD, ali će se našom zemljom baviti nižerazredni političari. Kožljak očekuje da predsjednik Bajden odredi izaslanika za zapadni Balkan, ali naglašava da puno toga ovisi i od nas samih.
- Mislim da je jako bitno da se sada intenziviraju inicijative iz BiH, jer Bajdenova administracija će tražiti sagovornika koji će inicirati ta pitanja i ubijediti SAD da ove inicijative koje su oni već pokrenuli i u Kongresu, i u akademskoj zajednici, imaju smisla. Ovaj put, što je jako bitno, administracija SAD neće sagovornika tražiti samo u vlasti, jer su se uvjerili da to nije dovoljan sagovornik, da on nije relevantan i da nema dovoljan legitimitet. Sagovornika će tražiti kako u vlasti, tako i u opoziciji, ali jako puno i u akademskoj zajednici, civilnom društvu. To je šansa ovih zdravih snaga u BiH da se čuje njihov glas – ističe profesor Alija Kožljak.
Prve poteze očekuje odmah nakon Bajdenove inauguracije, a jasniju sliku do polovine godine.