Novi komandant NATO snaga u BiH Erik Folksted (Eric Folkestad) u svom prvom intervjuu bh. medijima govori o euroatlantskom putu BiH, saradnji s Oružanim snagama naše zemlje, ali i o problemu migrantske krize.

Sigurnosni izazovi

Prije svega, dobro došli u BiH! Koji će biti Vaš prioritet u djelovanju s pozicije komandanta NATO štaba u Sarajevu?

- Velika mi je čast prihvatiti ovu iznimnu odgovornost. Želim pomoći BiH da izgradi sposobnost Oružanih snaga da mogu odgovoriti na cijeli niz sigurnosnih izazova, od rješavanja sukoba, do prirodnih katastrofa. Ali, kad jačate vojsku, morate, također, jačati i sistem demokratske kontrole i nadzora nad njenim aktivnostima. Drugi dio naših aktivnosti vezanih za Partnerstvo za mir je da budemo sigurni da Oružane snage djeluju pod demokratskom kontrolom te da su transparentne i odgovorne ljudima koje štite.

Vjerujete li da je ulazak BiH u NATO moguć i da je to put kojim ova država mora nastaviti ići?

- Želimo da BiH zauzme mjesto koje joj pripada, kao članica euroatlantske zajednice, i podržat ćemo BiH na tom putu na bilo koji način na koji možemo. Ali to je izbor o kojem samo građani i izabrani lideri BiH mogu odlučivati. Ono što ja znam je da su, jedni iza drugih, lideri u BiH signalizirali želju za euroatlantskim integracijama, ali svaka zemlja sarađuje s NATO-om u različitim oblastima i pod različitim uvjetima.

Nedavno su mediji prenijeli odluku NATO saveza koji namjerava pojačati angažman u BiH. Možete li nam, barem ukratko, predstaviti osnovne nalaze te odluke i reći konkretno u čemu ćemo vidjeti taj jači angažman?

- Pretpostavljam da mislite na samo jedan od prijedloga koji se tiču inicijative generalnog sekretara NATO-a 2030, čiji je cilj osigurati da NATO ostaje jak vojni savez, postaje bolji u političkom smislu i zauzima globalniji pristup kako bi zaštitio građane svojih članica i partnerskih zemalja. Generalni sekretar nastavit će konsultacije sa saveznicima, parlamentarcima, civilnim društvom, privatnim sektorom i mladima prije nego što svoje preporuke izloži NATO liderima na sastanku naredne godine.

Sigurnosni problem

Koji je, prema Vašem mišljenju, najveći sigurnosni problem BiH u ovom trenutku?

- Jasno mi je da su institucije na svim nivoima vlasti u BiH bile i jesu pod snažnim pritiskom da odgovore na zahtjevan sigurnosni i humanitarni izazov koji je donijela migrantska kriza. Snažna saradnja i koordinacija između raznih institucija i država je ključna za odgovor na ovaj izazov. Zbog toga je ono šta NATO radi u BiH tako važno. Mi pomažemo Oružanim snagama BiH da izgrade sposobnosti da djeluju sa saveznicima kako bi odgovarale na međunarodne sigurnosne izazove, od migrantske krize, preko povratnika sa stranih ratišta, do COVID-a. Isto tako, jasno je da drugi sigurnosni izazovi nisu nestali zbog COVID-19. Upravo suprotno, vidimo državne i nedržavne aktere koji pokušavaju iskoristiti zdravstvenu krizu u svoju korist, pa i putem dezinformacija, s ciljem da izazivaju podjele i potkopavaju naše demokratije i mogućnosti djelovanja. Mi se lažnim narativima suprotstavljamo činjenicama, našim vrijednostima i konkretnim aktivnostima, čime pokazujemo spremnost i solidarnost NATO-a. Također, sarađujemo s Evropskom unijom, Ujedinjenim narodima, G7 i civilnim društvom kako bismo se suprotstavili tim dezinformacijama.

Kako NATO namjerava pomoći BiH u daljnjem razvoju i jačanju Oružanih snaga BiH u skladu sa standardima Saveza?

- Činjenica da je BiH napravila profesionalne, kohezivne oružane snage koje su model integracije i saradnje izuzetan je uspjeh. Kao prvo, Oružane snage BiH rade rame uz rame s oružanim snagama zemalja Saveza i partnera u Afganistanu od 2009. godine. Iznova dokazuju svoj profesionalizam i nastavljaju igrati važnu ulogu u misiji ''Odlučna podrška'', koju predvodi NATO, obučavaju, savjetuju i pružaju pomoć sigurnosnim snagama i institucijama Afganistana. Po povratku, bolji su lideri i bolji vojnici i, s novim vještinama koje su stekli i usavršili u ovim sigurnosnim misijama, čine jedinice OSBiH sposobnijima i efikasnijima.

Godina 2020. je prekretnica

- Za OSBiH 2020. godina je prekretnica. U septembru ove godine bataljonska grupa lake pješadije održala je vježbu na Manjači. Ta vježba predstavlja posljednji korak u procesu kojim se pokazuje da je jedinica dostigla nivo interoperabilnosti i operativne sposobnosti da bi učestvovala u NATO vođenim operacijama odgovora na krize. Izvesti bataljonsku grupu na vježbu nije lak zadatak, čak i u normalnim okolnostima, a kamoli uz dodatne higijensko-epidemiološke mjere koje su bile potrebne zbog COVID pandemije.