IZ BRISELA ZA AVAZ

EU usvojila set sankcija za kršenje ljudskih prava: Negiranje genocida nije obuhvaćeno

Globalni režim sankcija za prekršitelje ljudskih prava omogućit će brzo stavljanje na "crnu listu" osoba, firmi, dijelova država ili čak i cijelih država.

Globalni režim sankcija za prekršitelje ljudskih prava EU prihvaćen jučer. Arhiv

Piše: N. Ajnadžić

8.12.2020

Evropska unija usvojila je zakonski okvir kojim će zatvoriti vrata svakom koga smatra odgovornim za ozbiljna kršenja ljudskih prava, falsificiranje izborne volje građana, progonima na vjerskoj, nacionalnoj, rasnoj i drugoj osnovi...

Kako su za "Avaz" rekli iz EU, globalni režim pokriva ozbiljne zloupotrebe neovisno o tome gdje se događaju i postoji li geografski sistem sankcija ili ne.  

Također, rekli su nam da član 2. ne uključuje negiranje genocida.

Globalni režim sankcija za prekršitelje ljudskih prava EU, koji je prihvaćen jučer na Vijeću za vanjske poslove Unije, omogućit će brzo stavljanje na "crnu listu" osoba, firmi, dijelova država ili čak i cijelih država.  

Restriktivne mjere predviđat će zabranu putovanja koja se odnosi na pojedince i zamrzavanje finansijskih sredstava i resursa, te zabranu raspolaganja finansijskim sredstvima i resursima fizičkim ili pravnim licima, subjektima ili tijelima koja su odgovorna za teška kršenja ili povrede ljudskih prava, koja pružaju podršku takvim kršenjima ili takvim povredama, ili u njima na neki drugi način učestvuju, kao i onima koji su povezani sa navedenim fizičkim i pravnim licima, subjektima i tijelima. 

U članu 2. je navedeno da se odnosi na: 

a. Genocid;

b. Zločini protiv čovječnosti;

c. Sljedeća ozbiljna kršenja ljudskih prava ili zloupotreba:

- mučenja ili drugi okrutni, nehumani ili degradirajući tretman ili kazna;

- ropstvo;

- vansudske, sumarne ili arbitražne egzekucije ili ubistva;

- prisilni nestanak osoba;

- svojevoljna hapšenja ili pritvaranje;

d. Druga druga kršenja ili zloupotrebe ljudskih prava, uključujući, ali ne ograničavajući se na sljedeće, ukoliko su ta kršenja ili zloupotrebe široko rasprostranjene, sistematične ili na drugi način ozbiljno zabrinjavaju u pogledu ciljeva zajedničke vanjske i sigurnosne politike utvrđene u članu 21. UEU:

trgovina ljudima, kao i zloupotrebe ljudskih prava od strane krijumčara migranata iz ovog člana;

- seksualno i rodno zasnovano nasilje;

- kršenja ili zloupotrebe slobode mirnog okupljanja i udruživanja; 

- kršenja ili zloupotrebe slobode mišljenja i izražavanja;

- kršenja ili zloupotrebe slobode vjere ili uvjerenja.

Podsjećamo da je Evropska unija još prije devet godina usvojila mehanizam sankcija za zvaničnike koji bi eventualno kršili Dejtonski sporazum ili na drugi način ometali proces pomirenja u BiH. Ovaj mehanizam sankcija protiv političara i pravnih osoba znači zamrzavanje finansijskih sredstava koje ta osoba ili organizacija ima bilo gdje u Evropskoj uniji, ali i u Velikoj Britaniji, koja od 1. januara zvanično izlazi iz EU, kao i zabranu putovanja u države članice i suspenziju bilo kakve finansijske pomoći od EU. 

Prvobitnu odluku o uvođenju sankcija bh. funkcionerima EU je uvela 21. marta 2011. godine, a potom je produžena 2014. godine.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.