Država Katar započela je historijske reforme tržišta rada. Time su stvoreni uvjeti da ova najbogatija zemlja svijeta širom otvori svoja vrata i za radnike iz Bosne i Hercegovine.

Katar, zemlja u kontinuiranom progresu, 2022. godine dočekuje Svjetsko nogometno prvenstvo, a najavljeno je i da će se natjecati i za domaćinstvo Olimpijskih igara 2032. godine, piše portal Radiosarajevo.ba.

Sve tu to šanse za mlade iz cijelog svijeta, pa i Bosne i Hercegovine, da se okušaju u jednom dinamičnom i naprednom okruženju, te da stečena iskustva kasnije prenesu u našu zemlju.

Izmjene zakona

Zato je su zanimljive potvrđene informacije da je novi zakon u Kataru donio neke ključne promjene u radnom zakonodavstvu, poput ukidanja odredbi da radnici moraju dobiti saglasnost prethodnih poslodavaca za promjenu radnog mjesta.

Također, Katar je postala prva država na Bliskom istoku koja je usvojila nediskriminirajući sistem minimalnih plata. Ovaj pozitivan korak dolazi kao nastavak sveobuhvatnog programa reformi koje država provodi u vezi s radnim zakonima te prijateljske zemlje.

Istovremeno, kako tvrde, to je podrška nastojanjima da se osiguraju garancije u korist zaštite stranih radnika, kao i za stvaranje uvjeta za dostojanstven rad za sve njih, s ciljem da "doprinesu izgradnji modernog i dinamičnog tržišta rada u skladu s katarskom nacionalom vizijom 2030.", iza kojeg stoji autoritet mladog katarskog emira šeika Tamima bin Hamada Al Thanija, kao i UN-ovim ciljevima održivog razvoja.

Sporazum između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Države Katar o reguliranju zapošljavanja državljana Bosne i Hercegovine u Državi Katar potpisali u Dohi ministri vanjskih poslova dvije države dr. Zlatko Lagumdžija i dr. Khalid Bin Mohammed Al Attiyah, još prije šest i pol godina, 6. aprila 2014. godine, ali on, kako saznajemo, nije sasvim zaživio.

Dvije godine kasnije, 30.06.2016. godine u kabinetu Direktora Evropskog odjeljenja Ministarstva vanjskih poslova Katara, u Dohi, izvršena je razmjena instrumenata ratifikacije za Sporazum. Prethodno su obje strane završile kompletne procedure ratificiranja ovog Sporazuma, što je, između ostalog, trebalo omogućiti i učestvovanje bh. građevinske operative na projektima pripreme Katara za domaćinstvo Svjetskog nogometnog prvenstva 2022. godine.

Legalan odlazak

Vijeće ministara je 15. marta 2017. godine donijelo Odluku o imenovanju predstavnika BiH u Zajednički odbor za praćenje provođenja sporazuma. Radi se o vrlo važnom sporazumu koji uređuje oblast zapošljavanja radnika iz Bosne i Hercegovine u Kataru u skladu sa relevantnim zakonima, procedurama i pojedinačnim ugovorima o radu, što znači da bh. radnici po prvi put sasvim legalno mogu odlaziti na rad u Državu Katar.

Kako nam je potvrđeno u Ministarstvu vanjskih poslova BiH, Ministarstvo rada Katara će dostavljati zahtjeve katarskih poslodavaca za angažiranjem radnika iz BiH Agenciji za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine.

Radnici će sklapati pojedinačne ugovore o radu sa poslodavcem u skladu sa obrascem ugovora koji se nalazi u prilogu Sporazuma. Ugovorom se reguliraju uslovi i okolnosti zapošljavanja kao i međusobne dužnosti i obaveze. Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine i Ministarstvo rada Katara preduzimat će sve potrebne procedure za provođenje Sporazuma, a nadležni organ u Ministarstvu rada Katara nadgledat će njegovo provođenje.

Iako bi nakon reformi u Kataru trebala dobiti na zamahu, primijećena je sporost u realizaciji Sporazuma. Tragom tih saznanja kontaktirali smo Agenciju za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine.

Zvjezdana Jelić iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH članica je Zajedničkog odbora za realizaciju Sporazuma.

- Odredbama Sporazuma bilo je usaglašeno da Agencija za rad i zapošljavanje i Ministarstvo za rad Države Katar dogovore kako će se ovo pitanje tehnički odrađivati. Mi smo imali dva sastanka. Jedan je bio u Bosni i Hercegovini, a jedan u Državi Katar. Na sastancima smo dogovorili kako će to tehnički da izgleda. Tačnije, mnogi detalji su dogovoreni. Ostalo je bilo da Agencija i Ministarstvo rada Katara potpišu protokol, odnosno određeni operativni sporazum da bi se proces pokrenuo, ali do toga, nažalost, nikada nije došlo. U međuvremenu je nastupila pandemija COVID-19. Ipak, mi i dalje očekujemo pozitivne signale iz Države Katar i termin kada će protokol potpisati od strane direktora naše Agencije i nadležnog katarskog ministra, i uvjerena sam da neće biti problema da se to i desi - kazala je Jelić.

Nadalje, ističe da je Država Katar svoje standarde u pogledu radnog zakonodavstva uskladila s evropskim standardima, što je za bh. stranu bilo važno.

U međuvremenu ministrica Turković razmijenila je 2. oktobra 2020. godine s katarskim ambasadorom u BiH Sultanom Bin Alijem Al-Khaterom instrumente ratifikacije za Memorandum o razumijevanju između Vijeća ministara BiH i Vlade Države Katar o saradnji u oblasti zdravstva, proizvodnje lijekova i zapošljavanja zdravstvenih radnika, što otvara prostore saradnji i u specifičnoj, te danas, u vrijeme pandemije COVID-19 posebno važnoj ovoj oblasti.

Ozbiljan partner

Prema riječima Turković, sve promjene na tržištu rada Katara u odnosu na strane državljane su svakako prilika i za naše građane, ali i za naše kompanije.

- Katar je država koja je u mnogim oblastima, poput ekonomije, obrazovanja, zdravstva, nauke, u samom svjetskom vrhu. Katar je, prema podacima MMF-a, proglašen najbogatijom državom na svijetu kada se posmatra BDP po glavi stanovnika - podsjeća ona.

Bosna i Hercegovina, dodaje Turković, ima dobre političke, ali i prijateljske odnose s Katarom. Postoji, kako ističe, velika naklonjenost ove zemlje prema Bosni i Hercegovini.

- Naša robna razmjena je izuzetno mala, ali, ipak, s Katarom bilježimo veliki suficit u robnoj razmjeni. U narednom periodu moramo više raditi na predlaganju konkretnih projekata u oblasti energetike, turizma, proizvodnje vode, organske i halal hrane i drugih oblasti. Svakako, moramo raditi na otklanjanju prepreka za investicije u našu zemlju, za koje postoji interes. Tu je i pitanje vlasništva nad nekretninama, koje se mora riješiti. Dakle, kada pitate za tržište Katara, ono je uvijek otvoreno za našu zemlju, ali i mi moramo učiniti puno više da se nametnemo kao ozbiljan partner. Naravno, neki koraci su već poduzeti, a mi imamo niz potpisanih sporazuma i memoranduma sa Katarom, koje trebamo provesti - zaključila je Turković u izjavi za Radiosarajevo.ba.

Ozbiljan partner

Prema riječima Turković, sve promjene na tržištu rada Katara u odnosu na strane državljane su svakako prilika i za naše građane, ali i za naše kompanije.

- Katar je država koja je u mnogim oblastima, poput ekonomije, obrazovanja, zdravstva, nauke, u samom svjetskom vrhu. Katar je, prema podacima MMF-a, proglašen najbogatijom državom na svijetu kada se posmatra BDP po glavi stanovnika - podsjeća ona.

Bosna i Hercegovina, dodaje Turković, ima dobre političke, ali i prijateljske odnose s Katarom. Postoji, kako ističe, velika naklonjenost ove zemlje prema Bosni i Hercegovini.

- Naša robna razmjena je izuzetno mala, ali, ipak, s Katarom bilježimo veliki suficit u robnoj razmjeni. U narednom periodu moramo više raditi na predlaganju konkretnih projekata u oblasti energetike, turizma, proizvodnje vode, organske i halal hrane i drugih oblasti. Svakako, moramo raditi na otklanjanju prepreka za investicije u našu zemlju, za koje postoji interes. Tu je i pitanje vlasništva nad nekretninama, koje se mora riješiti. Dakle, kada pitate za tržište Katara, ono je uvijek otvoreno za našu zemlju, ali i mi moramo učiniti puno više da se nametnemo kao ozbiljan partner. Naravno, neki koraci su već poduzeti, a mi imamo niz potpisanih sporazuma i memoranduma sa Katarom, koje trebamo provesti - navela je Turković.

Katarski san

Među dvije hiljade onih koji žive svoje "katarski san" je i Mirza Dervišević iz Distrikta Brčkog, koji se u Dohi nalazi već sedam godina. Dervišević radi pri Ministarstvu odbrane Države Katar, odnosno u Vojno-medicinskom centru, tačnije njegovom specijalnom centru u odjelu za sport. Doktorant je kineziologije.

- Iza mene je sedam godina predivnog iskustva i mogu reći da je život u Kataru zaista prelijep. To je država s najmanjom stopom kriminala na svijetu. Velika prednost je za porodice i bračne parove jeste i to što je praktično cjela država prilagođena porodičnom životu, s velikim brojem parkova, igrališta za djecu itd. - započinje svoju priču Mirza, koji je našoj javnosti poznatiji kao reditelj, glumac i kantautor.

Kao u drugim aspektima života, i u pogledu radnih odnosa, kaže Mirza, Katar ima zaista "savršen sistem i odgovor na sve".

- Katar je jedna od futurističkih država koja prati svjetski trend. Ovo je, zaista, država sa pregršt nacija. Ovdje ćete vidjeti ljude iz svih krajeva svijeta. I moram priznati ponosan sam što sam kao mlad čovjek, sa 24 godine, došao da živim u Kataru. Katar je moj drugi dom i kada god da odem iz Katara bilo gdje drugo, Katar će ostati u mom srcu. Na to će me podsjećati i moj sin koji se rodio upravo u Kataru. U mojim najtežim trenutcima Katar je meni kao mladoj osobi pružio ruku pomoći", ističe naš sagovornik, koji se "trbuhom za kruhom" uputio na Bliski istok.

Kao i diljem svijeta, i u Kataru ima mnogo Bosanaca i Hercegovaca i dobro se snalaze. Savršeno, kako veli, koriste dobro uređen sistem Države Katar i veoma su uspješni. Među poznatim Bosancima u Kataru Mirza izdvaja dr. Fuada Pašića iz Tuzle, koji je veliko ime medicine u Kataru, potom dr. Idriza Rahića, zatim Srebreničanina Vahida Suljića iz Qatar fondacije koji je, kako kaže, pomogao mnogima iz Bosne i Hercegovine da se snađu u zemlji Bliskog istoka. Naravno, nisu jedini.

- Građani Bosne i Hercegovine ovdje u Kataru obnašaju visokopozicionirana radna mjesta. Državljani Bosne i Hercegovine su jako cijenjeni zbog rada i truda, a to će vam potvrditi skoro svaki Kataranin. Katarani su inače fini, veoma kulturi ljudi koji zrače dobrotom i voljni su uvijek pomoći. Jako su komunikativni, a posebno cijene ljude koji dolaze iz Bosne i Hercegovine. Naši ljudi ovdje u Kataru uživaju veoma dobru reputaciju te predstavljaju BiH u najboljem mogućem smislu - naveo je Dervišević.

Potvrdio nam je saznanja da je Ministarstvo rada Države Katar nedavno objavilo informaciju da će ponovo dozvoliti firmama zapošljavanje radnika iz inozemstva, a što je bilo zaustavljeno zbog svjetske pandemije uzrokovane virusom korona COVID-19. Šansu imaju i bh. radnici.

- Napomenut ću da je prije pandemije postojala velika potražnja za ljudima iz BiH iz raznih vrsta struke kao što su, na primjer, medicina, dizajn, inžinjerstvo, consulting... Uskoro bi se ponovo trebala aktivirati ta potražnja za našim ljudima. Mi smo koji ovdje živimo smo svi zajedno uspjeli da izgradimo sliku državljanina Bosne i Hercegovine u Kataru, a to je slika edukovanog, poštenog, vrijednog, i upornog radnika sa vizijom - zaključio je Drevrišević.

Ključne izmjene radnog zakonodavstva u Kataru:

1. Konačno ukidanje sistema sponzorstva i slobodno kretanje radnika na tržištu rada

Država Katar ulaže kontinuirane napore da podrži i zaštiti prava radnika iz inozemstva, a Zakon br. 21 iz 2015. godine, kojim se uređuje ulazak, izlazak i boravak stranih radnika, kao i njegovi amandmani, omogućava radnicima da imaju veću slobodu i zaštitu u odnosu na ono što je predviđalo ranije zakonodavstvo.

2. Utvrđivanje miminalne plate i povećanje finansijskih prava radnika

Utvrđena je nediskiminatorna minimalna plata za strane radnike, odnosno radnike u domaćinstvima.

Minimalna plata je određena na 1.000 katarskih rijala mjesečno, pored prava radnika na hranu i adekvatno stanovanje. U slučaju da poslodavac radniku ili zaposleniku ne osigura odgovarajući smještaj ili hranu, minimalni dodatak za stanovanje iznosi 500 katarskih rijala, a minimanal iznos za hranu mora biti 300 rijala.

Tu su, također, i sljedeće odredbe:

- Otkazivanje izlazne dozvole

- Slobodno kretanje radnika na tržištu rada

- Pooštravanje kontrole finansijkih potraživanja od rada

- Aktiviranje fonda za podršku i osiguranje radnika

3. Unapređenje sistema inspekcije rada, zdravlja i sigurnosti kod radnika

- Pooštravanje kontrole nad zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima kod radnika

4. Jačanje ovlasti inspektorata rada

5. Promoviranje parničnih metoda i mehanizama pritužbe u korist stranih radnika

6. Podrška pravima domaćih radnika

7. Nastavljanje napora države u borbi protiv trgovine ljudima