Unutarnja struktura Bosne i Hercegovine uspostavljena Dejtonom je posve ahistorijska, ona nema nikakvo historijsko utemeljenje - izjavio je u razgovoru za Fenu, u povodu 25. godišnjice parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma, prof. dr. Husnija Kamberović, profesor historije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i predsjednik Udruženja za modernu historiju Sarajevo.
Kamberović naglašava da se obično zaboravlja da je Dejtonski sporazum ne samo definirao status i odredio novu strukturu Bosne i Hercegovine, nego i odredio njenu evropsku orijentaciju.
- Unutarnja struktura Bosne i Hercegovine uspostavljena Dejtonom je posve ahistorijska, ona nema nikakvo historijsko utemeljenje, ali je rezultat rata i procesa koji su se odvijali na širem prostoru jugoistočne Evrope krajem 20 stoljeća, tako da je to danas historijska činjenica koju treba uvažavati. Naravno, mnogi naučnici tvrde da je sporazum, i posebno aneks koji je Ustav Bosne i Hercegovine, zamišljen kao privremeno, a ne trajno rješenje, ali smo svjedoci da su mehanizmi promjene vrlo komplicirani. Iz perspektive 25 godina nakon potpisivanja sporazuma, možemo vidjeti da se na polju evropskih integracija nije puno otišlo, ali je uspostavljeni mir sačuvan - kazao je.
Misli da čak i ovakav kakav je, Dejtonski Ustav otvara mogućnosti da država funkcionira, jednako kao što ima i prostora da se provode blokade.
- Ja bih rekao da je danas puno bolje koristiti mogućnosti koje postoje u Dejtonskom ustavu da država funkconira, a država nisu samo Predsjedništvo BiH ili Vjeće ministara, nego isprazno se nadati da će neko na silu promijeniti Ustav. Ono što nama treba je politička volja da država finkcionira, a toga sada nema. Nama je sada potreban pritisak na političke aktere koji blokiraju funkcioniranje države, a procesi nakon toga će donijeti da se i prepozna šta treba otpasti, a šta dograditi u postojeća Dejtonska rješenja - zaključio je prof. Kamberović.
