Profesor ustavnog prava i pravni ekspert bh. delegacije tokom pregovora u Dejtonu, prof. dr. Kasim Trnka već duže vrijeme upozorava da je Dejtonski sporazum zaustavio rat, ali stvorio takvu konstrukciju ustavnog uređenja države koja je dovela do permanentne krize u BiH.

Neće promjene

Sporazum, kao rezultat kompromisa tzv. strana u BiH, susjednih država i velikih sila koje su ga pravile, rezultira zaostajanjem u svakom pogledu, sve lošijim kvalitetom života njenih građana, ali i sporim napretkom na planu EU i NATO integracija.

Trnka podsjeća da Dejtonski sporazum ima ukupno 11 aneksa, ali da su političke elite provodile ono što njih interesira.

- I što je još, prema mom mišljenju, od izuzetne važnosti, počevši od presude ''Sejdić-Finci'' 2009. godine, pa narednih pet takvih presuda, BiH je naređeno da izvrši promjenu Ustava i da otkloni diskriminaciju osoba koje se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda.

Osim toga, Evropska komisija je u više navrata insistirala da se mijenja ustavni okvir i da se prilagodi savremenim demokratskim standardima - kaže Trnka.

Međutim, dodaje, domaće elite ne pokazuju nikakvu spremnost da to urade.

- Kao ilustraciju toga možemo spomenuti izjavu Predsjedništva BiH povodom 25 godina Dejtona, iz koje se ni ne naslućuje njihova spremnost da se ide u makar djelimične promjene Ustava. Očigledno, njima odgovara postojeće stanje - ističe Trnka.

Političke turbulencije u BiH donijele su zaokret u stavovima iz RS, čiji su predstavnici, od onih koji su opstruirali provedbu sporazuma iz Dejtona, danas najveći zagovornici njegove implementacije. Na poštivanje sporazuma često poziva i član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

Ljudska prava

Osim povratka izbjeglica i poštivanja svih ljudskih prava, Aneks 8 predviđao je uspostavu javnih korporacija na državnom nivou, prije svih ''Elektroprivrede'', poštanskog saobraćaja, magistralnih i autocesta, koje bi integrirale bh. društvo.

Napraviti stručni tim

Promjene moraju biti rezultat saglasnosti domaćih političkih aktera, a oni su pokazali nesposobnost čak i u pokušajima, rekao je Trnka.

- Sjetimo se ''aprilskog paketa'', ''butmirskog procesa'' itd. Kad ne pokazuju kapacitet da to urade, onda je potrebna asistencija međunarodne zajednice.  Mislim da bi međunarodna zajednica mogla puno pomoći da se napravi jedan međunarodni stručni tim, sastavljen od domaćih i međunarodnih eksperata, koji bi dao logističku podršku političkim strukturama kod pripremanja i usvajanja ustavnih promjena - Trnka.