Lokalni izbori u BiH u nedjelju održat će se u potpuno haotičnoj atmosferi. Koronavirus posljednjih sedmica u našoj zemlji doseže vrhunce, odnoseći dnevno desetine života. I dok su zvanične vlasti i krizni štabovi bili primorani postrožiti mjere zabrane, pa u konačnici i zabraniti kretanje od 23 sata navečer do pet ujutro, to nije spriječilo pojedine političke stranke u BiH da se još jednom pokažu kao šampioni neodgovornosti i bezobzirnosti, organizirajući predizborne derneke širom države. Političke stranke ove lokalne izbore smatraju važnima ne samo zbog lokalne kontrole vlasti, nego i stoga što im služe kao test popularnosti uoči općih izbora za dvije godine. 

Po stepenu neodgovornosti posebno su prednjačili SDA i PDA, između kojih, na području Tuzlanskog kantona, gotovo da je trajalo takmičenje ko će imati bučniji, masovniji i primitivniji skup obilježen „živopisnim“ političkim govorima i „kalesijskim zvucima“, čime su, kako je kasnije i potvrđeno, dali doprinos širenju zaraze u našoj državi.

Sve je to ponukalo pomoćnika ministra zdravstva Federacije BiH Gorana Čerkeza da, u prilično emotivnom obraćanju, ne birajući riječi, osudi takvo ponašanje koje ugrožava zdravlje i život ljudi: 

- Sram vas bilo zbog svih onih medicinskih radnika koji neprekidno rade osam mjeseci. Bolje bi i časnije bilo da ste kupili testove, zaštitnu opremu, respiratore, umjesto ovih parada kiča, poručio je Čerkez organizatorima stranačkih okupljanja.

Stvaranje klastera

Pored neodgovornosti stranaka, svoj doprinos potencijalnom ugrožavanju građana daje i CIK- Smušenost, nespremnost, bezidejnost, riječi su kojim se može opisati način na koji se ova institucija nosila s izazovom organiziranja izbora u jeku pandemije. Nakon što je sam CIK priznao da većina općina očigledno nije u stanju u potpunosti osigurati adekvatnu zaštitu od širenja koronavirusa, izbori u nedjelju, na kojima će kroz biračka mjesta prolaziti hiljade ljudi, prijete da se pretvore u potencijalnu bombu zaraze, a građani se mogu samo nadati da u danima poslije nedjelje naša država neće početi bilježiit nove rekorde po broju zaraženih. 

Glasanje zaraženih

Nova kontroverza u režiji CIK-a izbila je vezano za glasanje osoba koje su pozitivne na koronavirus. CIK je najprije donio odluku da pozitivni na Covid-19, da bi stekli pravo glasanja preko mobilnih timova, moraju na email ove institucije poslati rješenje o izolaciji. Ova odluka bila je sporna iz najmanje dva razloga. Prije svega, u BiH, kako je poznato, veliki broj ljudi ne koristi mail. Druga stvar, na rješenje o izolaciji čeka se sedmicama. Drugim riječima, većina pozitivnih ovakvom odlukom bi bila onemogućena da glasa na izborima. Nakon što je „Avaz“ u svom tekstu upozorio na besmislenost i nelogičnog ovakvog pravila, CIK je promijenio ovo pravilo, pa će tako sada pozitivni na Covid-19 pravo glasa ostvarivati putem posebnog mobilnog tima ukoliko uz zahtjev koji dostavljaju nadležnoj općinskoj/gradskoj izbornoj komisiji dostave odgovarajući akt nadležne ustanove ili organa (medicinski nalaz ili akt o izolaciji). 

Da stvar bude gora, na današnjoj sjednici iz CIK-a su pojasnili da nisu dobili spiskove zaraženih osoba, te da su im iz RS-a odgovorili da taj zahtjev nije ni moguće realizirati zbog zaštite ličnih podataka osoba koje su hospitalizirane.

Ono što budi dodatnu sumnju je današnje obavještenje CIK-a da se za glasanje prijavilo samo 1.615 osoba s koronavirusom, za koje je spremno 129 mobilnih timova. Ako se uzme u obzir da je ovo manje čak i od dnevnog broja novozaraženih i da je broj zaraženih i onih koji su bili u kontaktu s njima desetorostuko veći, postavlja se pitanje šta je sa svim tim ljudima i da li će, da stvar bude gora, mnogi od njih regularno izaći na glasačko mjesto i tako potencijalno ugroziti desetine građana?

Ima se, može se

Ako ni rekordne cifre zbog pandemije koronavirusa strankama nisu bile dovoljan motiv da u prizemnoj borbi za prikupljanje glasova organiziraju masovne skupove i prave klastere, ni sama ekonomska kriza nastala zbog pandemije strankama nije bila dovoljan razlog da se ponašanju malo skromnije. Prema analizi Transparency Internationala (TI) političke su stranke su za oglašavanje u kampanje izdvojile više od tri miliona eura. Kao što i na biralištima glasamo i brojimo ručno, i u oglašavanju se stranke uzdaju u stare metode, pa su tako naše ulice i ove godine bile oblijepljene hiljadama lica iz stotina političkih stranaka.  

Malverzacije

Sve navedeno jasno pokazuje da se u nedjelju mogu očekivati nove izborne malverzacije. Pored problema vezanog za glasanje zaraženih od Covid-a i osiguranja biračkih mjesta, tu su i „tradicionalne“ metode manipulacije izbornim rezultatima. U takve metode, između ostalog, spada i ograničavanje prostorija biračkih mjesta kao potencijalnog načina za sprječavanje prisustva posmatrača i nadzora nad biračkim procesa, a tu je i niz izmjena predsjednika i članova biračkih odbora i njihovih zamjena. Kakav je cilj ovakvih poteza, može se iščitati iz čuvene Staljinove izreke:  

„Nije važno ko glasa, nego onaj ko broji glasove“.

Šta nas čeka u nedjelju?

Nešto više od 3,2 miliona registriranih birača u nedjelju će birat nove sastave 120 općinskih vijeća i načelnike općina, 21 gradske skupštine i skupštine distrikta Brčko te gradonačelnike. 

Izbori će nešto kasnije biti jedino u Mostaru, gdje će se o novim vlastima u ovom gradu nakon odlučivati 20. decembra, nakon punih 12 godina. Razlog tome je što su tek krajem juna dogovorene izmjene izbornih pravila za ovaj grad, a po Izbornom zakonu BiH takvih izmjena ne smije biti u razdoblju kraćem od šest mjeseci prije samih izbora.

Za učestvovanje na izborima registrirana su 543 "politička subjekta", a među njima je čak 129 političkih stranaka,72 koalicije te 262 nezavisna kandidata.

Na izbornim su listama imena čak 30.188 osoba koje se kandidiraju za različite pozicije, a njih 425 se kandidira za gradonačelnike ili načelnike općina.

Za provedbu izbora bilo je nužno imenovati gotovo 50 hiljada članova lokalnih biračkih odbora, a Centralna izborna komisija s tim, kako je pojašnjeno, ima ozbiljne probleme, uslijed pandemije i naglog rasta broja oboljelih.

Zaključci

Sve ovo ukazuje na sljedeće stvari:  

Uslijed pandemije koronavirusa, u nedjelju se može očekivati vrlo malo izlaznost. Veliko je pitanje kako će i da li će svi građani pozitivni na Covid i u izolaciji biti u mogućnosti da glasaju. Tu je, također, vrlo realna opasnost od stvaranja klastera na glasačkim mjestima, što će mnoge građane sigurno motivisati da propuste nedjeljne izbore.

Kome slaba izlaznost najviše odgovara, jasno je: vladajuće političke stranke zahvaljujući kontroli institucija i resursa imaju discipliniranu armiju glasača, a pored toga, računaju i na tradicionalne malverzacije i manipulacije.

Da li će im to biti za pobjedu u željenim lokalnim zajednicama, saznat ćemo u nedjelju.