U prostorijama Nadbiskupske rezidencije u Sarajevu, započelo je 79. redovito zasjedanje Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine.
Predsjeda nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, predsjednik BK BiH, a učestvuju svi članovi BK BiH i to nadbiskup koadjutor vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tomo Vukšić, biskup banjolučki mons. Franjo Komarica, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Petar Palić i pomoćni biskup banjolučki mons. Marko Semren.
Tokom prvog dijela zasjedanja biskupima se pridružio i apostolski nuncij u BiH nadbiskup Luigi Pezzuto koji im je uputio svoju riječ.
Kardinal Puljić napomenuo je kako je uobičajeno da na ovom zasjedanju učestvuju delegati Hrvatske i Austrijske te Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda, ali da su, između ostalog, ograničenja u vrijeme aktualne pandemije bila razlog njihova nedolaska kao i nedolaska apostolskog vizitatora za župu Međugorje mons. Henryka Hosera i vladike križevačkog mons. Milana Stipića.
Kardinal Puljić je, između ostalog, rekao da će se osvrnuti i na 25. godišnjicu Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH poznatog kao Dejtonski sporazum.
- Vrlo je zanimljivo podsjetiti na reakciju naše Biskupske konferencije upućenu javnosti nakon potpisivanja spomenutog sporazuma. Na žalost, naše bojazni izražene tom prigodom najvećim dijelom su se ostvarile pa se tadašnja naša poruka pokazala sasvim utemeljenom. Vidimo da se politička situacija kod nas u Bosni i Hercegovini ne rješava u smislu ispravljanja brojnih nepravdi i uspostavi jednakih prava za svakog čovjeka u svakom dijelu Bosne i Hercegovine te jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda u BiH.
Posebno je pogođen najmalobrojniji hrvatski narod u BiH koji nije jednakopravan ni na državnoj, a ni na entitetskim nivoima, posebno u entitetu RS. Godinama je kamen spoticanja činjenica da je član Predsjedništva BiH osoba koja nije izabrana većinom hrvatskih glasova što je uistinu nepravedno i ne može biti prihvatljivo. U isto vrijeme treba reći da bi se član Predsjedništva u ime hrvatskog naroda u BiH morao zauzimati za sve Hrvate na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine, a osobito tamo gdje im je najteže.
Umjesto toga bili smo svjedoci da osoba na toj službi, iako je izabrana većinom hrvatskih glasova, nikada ili gotovo nikada ne diže glas u zaštitu Hrvata u polovini BiH gdje im prijeti potpuni nestanak - kazao je kardinal Puljić.
