Stanovništvo u zajednicama s većim nivoom zagađenja smogom imaju veće šanse da se zaraze koronavirusom, a veća je mogućnost i smrtnosti. Ovo je za „Avaz“ potvrdio i dr. Ednan Drljević, infektolog.

- Smog jako utječe na težinu kliničke slike pacijenta, kao i na smrtnost. Naime, čak 15 posto smrtnosti doprinosi upravo zagađenje zraka pomiješano sa koronavirusom. Razlog tome je što virus može dugo da opstane na česticama smoga koje udišemo i tako dolazi do oboljenja pa i do smrti – kazao je Drljević.

Istakao je kako je upravo zbog velike opasnosti od zaraze u sredinama koje imaju veći nivo zagađenja zraka važna prevencija, a to je nošenje maski. Dodao je i da virus može dugo živjeti na tlu te kako i zbog toga postoji opasnost od zaraze.

- Virus koji završi na tlu obično se veže za prašinu i prilikom kretanja mi tu prašinu podižemo i udišemo. Zbog toga je važno da se ulice redovno peru i dezinficiraju – upozorava Drljević.

Ove tvrdnje Drljevića potkrijepljene su istraživanjima naučnika s Harvardske škole javnog zdravlja "T. H. Chan" koji su analizirali podatke iz više od 3.000 američkih okruga kako bi utvrdili postoji li veza između malih povećanja dugotrajnog izlaganja sitnim česticama zagađenja i znatno više stope smrtnosti od koronavirusa.

Naučnici su izračunali dugoročne prosječne koncentracije sitnih čestica zagađenja koje oštećuju pluća, tzv. PM2.5 čestica, od 2000. do 2016. i uporedili ih s više od 7.000 smrtnih slučajeva od bolesti COVID-19 do 4. aprila.