Eventualna blokada Hrvatske pristupanju Bosne i Hercegovine NATO-u bila bi, sa sigurnosnog aspekta, direktno podrivanje sigurnosti Balkana i indirektno podrivanje sigurnosti i političke stabilnosti Evrope. Ona bi također značila snažno guranje BiH pod ruski utjecaj.
Ovo je za „Avaz“ kazao vojnopolitički analitičar Nedžad Ahatović, nakon izjava nekoliko hrvatskih zvaničnika u kojima je najavljena mogućnost uslovljavanja puta BiH u NATO ispunjavanjem određenih hrvatskih političkih zahtjeva.
Takve izjave dali su saborski zastupnik Miroslav Tuđman a potom i predsjednik Hrvatske Zoran Milanović.
Ahatović kaže da ostaje da se vidi da li je riječ o blefu ili će takav biti zvanični stav Zagreba. Podsjeća da, prema ranijim izjavama premijera Andreja Plenkovića, Hrvatska želi da pomogne BiH u pristupanju Evrpskoj uniji i NATO-u.
- Ako se sad predlaže da se neće glasati za naše pristupanje u NATO-u, onda su to disonantni tonovi. Onda neko ne govori iskreno, da li premijer ili predsjednik. Mislim da treba hrvatska politika da se dogovori između sebe, da bude konzistentna. Ako nam već pružaju ruku, onda ne bi trebalo da bude figa iza leđa. Ako je to samo politički blef, onda je i to neumjesno - kaže Ahatović.
Tek će se, dodaje, vidjeti hoće li to biti zvanični stav u momentu kada dođe to pitanje na dnevni red.
Podsjeća da trenutno imamo novi međunarodni kontekst u kojem Balkan sutra može biti trusno područje, odnosno može izbiti kriza, te da nije vrijeme da se šalju takve poruke prema svom prvom susjedu. BiH je, pritom, poprište borbi između širenja NATO-a i ruskog uticaja.
- Kakva je to poruka. Da se sad okreće zvanično Sarajevo prema Ruskoj Federaciji ili da zauzme neutralan stav kao Beograd? Da li je to blef ili ne vidjet ćemo. Ali ako je to polazna tačka pregovora koje će NATO zemlje imati između sebe kad je u pitanju pristupanje BiH članstvu, onda je to jako problematično - navodi naš sagovornik.
S druge strane, BiH svakako još nije blizu NATO-a i tek treba da krene s ozbiljnim reformama koje iziskuje proces pristupanja.
Izjave iz Hrvatske su, praktično, posljedica populizma i prije svega predstavljaju jedan dodatni pritisak zvaničnom Sarajevu kad je u pitanju, kako tvrdi naš sagovornik, „hrvatsko insistiranje na prihvatanju etničke podjele zemlje“.
To je dodatni teret u političkoj igri koja se vodi iz Zagreba i Beograda, još jedan teg, „pokušaj političkog iznuđivanja promjene izbornog zakona pod krinkom borbe za interese Hrvata u BiH“.
- Da bi neka zemlja postala punopravna članica u NATO-u svih 30 zemalja moraju dati svoj pristanak na to. Ako su to polazne osnove da Hrvatska počne vrlo ozbiljnu raspravu unutar svojih državnih struktura da li BiH treba da se pridruži NATO-u, onda nam je jasno što je posrijedi – zaključuje Ahatović.
Zaključuje da, kada NATO jednom dođe u BiH, stavlja se tačka na bilo kakvu vrstu krize.
