Rano jučer vojska Armenije otvorila je vatru na azerbejdžanske pozicije, naselja i objekte duž linije razdvajanja.
Armenske vlasti proglasile su ratno stanje i opću mobilizaciju nakon novih sukoba koji su izbili u oblasti Nagorno-Karabahu između tamošnjih separatista koje podupire Armenija i regularnih snaga Azerbajdžana.
U razgovoru za „Dnevni avaz“ vojnopolitički analitičar Neven Kazazović kazao je kako se ovaj sukob može razumjeti tek ako se gleda u širem međunarodnom kontekstu.
- On spada u tzv. zamrznute sukobe, a zamrznuti sukobi imaju uvijek neku vanjsku stranu, odnosno imaju veze sa svijetom i silama koje se nalaze u blizini i koje su zainteresirane za to područje. U ovom slučaju su to Turska i Rusija.
Upravo su Turska i Rusija bile prve države koje su reagirale nakon izbijanja sukoba.
Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan) poručio je da je „Turski narod uz svoju azerbejdžansku braću“.
S druge strane, ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov istakao je kako je Rusija spremna biti medijator u sukobu i pozvao je obje strane na prekid vatre.
Ipak, Kazazović upozorava da je u pitanju klasična diplomatska igra Rusije.
- Što se tiče Rusije, koja se javila kao posrednik, ako bi se realno sagledalo, ta zemlja je jedan od uzročnika ovog sukoba, jer sumnjam da bi se Armenija odvažila na ovakav potez da nisu dobili zeleno svjetlo iz Kremlja - zaključuje Kazazović.
Kazazović pak procjenjuje da sukob u oblasti Nagorno-Karabahu neće dublje eskalirati.
- Rezultat će, vjerovatno, biti da će opet zamrznuti rat da bi spriječili veliki sukob, jer, ako bi izbio veliki sukob, onda bi se neke strane sile morale u njega umiješati, što bi dovelo do nekih reperkusija koje i one same nastoje izbjeći - zaključuje Kazazović.
