Problem migranata u Bosni i Hercegovini trajat će još dugo, zbog toga neophodan je bolji plan i strategija, poručuje autor studije ''Azil u Evropskoj uniji i Bosni i Hercegovini'' Suvad Konaković.

Ta studija do kraja godine bi trebala biti objavljena, a Konaković je Feni kazao dio svog istraživanja, naglašavajući da BiH zbog svoje unutrašnje organizacije teško može odgovoriti ovom velikom problemu.

Mišljenja je, kao i brojni teoretičari, da su migracije treći najveći svjetski problem, nakon terorizma i iscrpljivanja nafte.

- BiH je postala neatraktivna država koja prima veliki broj izbjeglica, a nema dovoljno snage da odgovori tom problemu - naglasio je Konaković.

Dodao je da BiH ima tranzitni karakter na ruti migranata koji dolaze iz različitih krajeva svijeta.

- Jedna ruta ide preko Makedonije i Srbije u BiH, a druga preko Makedonije i Crne Gore. Oni uglavnom dolaze iz zemalja koje su zahvaćene ratom, kao što su Sirija, Libija, Jemen. Osnovni razlog dolaska tih ljudi je zaštita života - istakao je Konaković.

Osim takvih, dodaje, dolaze i migranti iz siromašnih zemalja, takozvani ''ekonomski migranti''.

- Smatram da diplomatska tijela BiH trebaju naći način, kao što je to napravila Turska 2015. godine, uzevši šest milijardi eura od Evropske unije za rješavanje problema. To je ozbiljan element u politici Turske prema EU na način da se mogu dogovarati - rekao je Konaković.

Konaković je istraživao i izvještaje ministarstava unutrašnjih poslova, uglavnom Unsko-sanskog kantona i Kantona Sarajevo, gdje su zabilježena krivična djela migranata. Naglasio je da ti ljudi, uglavnom, nisu došli praviti probleme u BiH, ali da se zbog zadržavanja dužeg od planiranog i to dešava.

- Ta krivična djela su teška i radi se o djelima protiv života i tijela, a pored njih su i imovinska djela. Međutim, i protiv migranata se prave teška krivična djela. Najozbiljnije krivično djelo je trgovina ljudima, i to se mora sprečavati saradnjom sa svjetskim agencijama - kazao je Konaković.

Pogrešnim smatra i raspored migranata u BiH, navodeći da se ne šalju ravnomjerno u sve krajeve države, nego uglavnom u Sarajevo i Bihać, Unsko-sanski kanton.

- Blaga je riječ konfuzija, to su već neke namjere. Treba urediti pitanje nadležnosti između tijela - naglasio je Konaković.

Također, poručio je da je BiH izložena i drugom problemu, odlasku stanovnika. Kazao je podatak da je iz države od 2013. do 2018. godine izašlo 530.000 ljudi, od čega su se 83.000 osoba odrekle državljanstva.