Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik 18. ovog mjeseca uputio je pismo  podrške predsjedniku SAD Donaldu Trampu, ističući da oni koji vrše udar na Trampa i pokušavaju da ga smijene ugrožavaju osnovne ljudske vrijednosti za koje se bori američki predsjednik.

- Ugrožavaju kako u samoj Americi, tako i širom svijeta, jer mnoge manje države se orijentišu prema SAD, dodao je Dodik. 

Dodik je naglasio da Amerika, kao vodeća svjetska sila usmjerava globalne procese i da je jako bitno za cijeli svijet da SAD vodi neko ko je suverenistički i patriotski orijentisan, kao aktuelni američki predsjednik Tramp. 

- Zato izražavam punu podršku predsjedniku Trampu, jer je podrška njemu podrška patriotskim i suverenističkim vrijednostima do kojih je nama stalo i za koje se već decenijama borimo. Uvjereni smo da samo na tim temeljima može da se gradi demokratičniji i humaniji svjetski poredak", navodi se u dijelu pisma koje je Dodik uputio Trampu, a koji je u posjedu Srne.

Dodik je na kraju citirao Trampa, dodajući da iza tih riječi stoji Republika Srpska i on lično.

- Ako želite slobodu, ponosite se svojom zemljom. Ako želite demokratiju, držite se svog suvereniteta. Ako želite mir, volite svoju naciju. Mudri lideri uvijek prvo misle na dobrobit svog naroda i zemlje. Budućnost ne pripada globalistima. Budućnost pripada patriotama, naveo je Dodik.

Osim toga, Dodik je dao i puno podršku američkom predsjedniku vezano za njegove diplomatske ciljeve na Bliskom Istoku.

- Koristim ovu priliku da pozdravim vaše inicijative za normalizaciju odnosa između Izraela i Ujedinjenih Arapskih Emirata. To je historijski sporazum i uvjeren sam da će doprinijeti miru, stabilnosti i prosperitetu regiona. Kao srpski član Predsjedništva BiH, želim dati doprinos i podršku vašim mirovnim inicijativama u vezi s Izraelom. Zbog toga, u Predsjedništvu BiH sam inicirao prebacivanje Ambasade BiH iz Tel Aviva u Jerusalem, izvjestio je Dodik prvog čovjeka Sjedinjenih Američkih Država 9. septembra ove godine.

Treba istaći kako je i EU pozdravila sporazum Izraela i UAE o uspostavljanju formalnih diplomatskih veza uz naglasak da EU i dalje podržava ideju dvodržavnog rješenja kao jedinog puta za okončanje krize između Izraela i Palestine.

U nastavku pisma, Dodika objašnjava Trumpu kako je proces donošenja odluka u Predsjedništvu BiH takav da sva tri člana moraju glasati "za" te da će njegov prijedlog trebati odobrenje i još dva člana Predsjedništva BiH.

"Nadam se da će se članovi Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda razumijeti da bi ova odluka bila veliki doprinos u postizanju konačnog mirovnog rješenja za Izrael, a Bosna i Hercegovina bi slijedila primjer Sjedinjenih Američkih Država", poručio je Dodik.

Ovo pismo dolazi nedugo nakon što je pod pokroviteljstvom Donalda Trampa postignut sporzaum između lidera Srbije i Kosova Aleksandra Vučića i Avdulaha Hotija, kojim se Srbija između ostalog obavezala da će, između ostalog, premjestiti ambasadu Srbije iz Tel Aviva i Jerusalem. 

Ovaj potez je nastojao iskoristiti i Milorad Dodik zahtijevajući da ovaj primjer slijedi i Bosna i Hercegovina te svoju ambasadu također prebaci u Jerusalem. Ova Dodikova nastojanja krše se i s politikom EU, jer niti jedna njena članica nije premjestila svoju ambasadu u Izrael. 

Na kraju, kako se i očekivalo, Šefik Džaferović i Željko Komšić bili su protiv Dodikove ideje o premještanju lokacije bh. ambasade u Izraelu. Štaviše, mnoge članice EU priznaju palestinsku državu.

Naravno, sam rječnik koji Dodik koristi u ovom pismu pokazuje njegova dublja ideološka stremljenja. Naime, isticanje Trampove privrženosti "nacionalnom suverenitetu" i rečenice poput "budućnost ne pripada globalistima" jeste dio političkih agendi koje zastupaju nacionalističke i desničarske stranke na Zapadu, a koje sebe najradije nazivaju "suverenističkim". Upravo zbog slogana "America first" i obećanja da će se okrenuti američkim granicama i interesima nasuprot globalističkim tendencijama, Tramp je od strane mnogih desničara na Zapadu viđen kao svojevrsni predvodnik novog pokreta koji globalizaciju i transnacionalne institucije želi zamijeniti ponovnim vraćanjem na nacionalnu državu kao vrhovnim izvorom prava i suvereniteta u globalnoj politici. Kroz slijeđenje ovog koncepta i tendencijoe Dodik želi otvoriti i pitanje održivosti Bosne i Hercegovine kao višenacionalne i multikulturalne države. Upravo u skladu s tim Dodik je posljednjih godina intenzivirao saradnju s evropskim suverenističkim i desničarskim strankama, poput austrijske Slobodarske stranke ili Nacionalnog fronta Marin le Pen.

Ipak, i pored dodvoravanja, Dodik je od Trampove administracije u protekle četiri godine dobio malo ili, tačnije, nimalo uvažavanja za svoja nastojanja. 

 Dodik je i dalje na crnoj listi SAD-a (od početka 2017. godine) i promjena američke administracije i dolazak Trumpu na čelo države nije mu donijelo nikakve koristi, kako se lično nadao i očito se i dalje nada.