Na obalama Sane i njenih pritoka dabrovi su se proteklih godina namnožili u izuzetno velikom broju, a izletnici koji u ovom ljetnom periodu kampuju pored rijeka svjedoče i o njihovom agresivnom ponašanju.
- Imao sam prije nekoliko dana blizak susret s dabrom i moram reći da sam se jako prepao. Mislio sam da su to plahovite životinje, ali ovaj je bio zaista velik. Iskezio je zube i ispravio se na zadnje noge te pritom repom jako lupao o zemlju i natjerao me na povlačenje - kaže jedan od kampera pored Sane.
Slična iskustva imaju i brojni drugi izletnici i kupači na mjestima gdje su dabrovi načinili svoja staništa. Biolozi kažu kako dabrovi znaju biti agresivni u vrijeme kada porodice dobiju i podižu mlade, ili kada pokušavaju da odbrane teritorij. Inače, šteta koju uzrokuju ove životinje sve je veća, zbog čega su učestale pritužbe mještana koji žive pored rijeka. Prema njihovim riječima, reprodukcija dabrova dostigla je zabrinjavajuće razmjere, a na njihovoj meti su priobalno drveće, poljoprivredni usjevi i posebno voćnjaci.
U Društvu sportskih ribolovaca "Devet rijeka" iz Sanskog Mosta ističu kako povećan broj dabrova negativno utiče na vegetaciju, budući da ruše veliki broj drveća.
- To se posebno odnosi na vrbe i drugo priobalno drveće u čijem hladu ribe imaju stanište, pa dolazi do migracija ribljeg fonda. Također, dabrovi na manjim pritokama prave brane i tako onemogućavaju mrijest ribe. Namnožili su se u zaista velikom broju i potrebno je na neki način redukovati njihovu brojnost - kaže za "Nezavisne" Nirzad Karamujić, sekretar pomenutog društva.
U Lovačkom društvu "Sana" kažu kako primaju brojne pritužbe mještana koji trpe štetu i da postoje mnogi koji smatraju da je broj dabrova porastao u tolikoj mjeri da se mora redukovati, ali da s druge strane postoji veliki pritisak društava i aktivista za zaštitu životinja, koji se tome protive.
Navode kako je dabar skinut s crvene liste zaštićenih životinja i da je lov na njih sada moguć ukoliko se dokaže njihova prekobrojnost i štetnost po okolinu. Međutim, dodaju da se radi o iznimno komplikovanoj proceduri koja zahtijeva pribavljanje velikog broja različitih dozvola i odobrenja.
Dabrovi su na naše prostore dospjeli iz susjedne Hrvatske, gdje su nestali krajem 19. vijeka, ali su u okviru velikog projekta prije dvadesetak godina vještački nastanjivani. Mogu opstati samo u nezagađenim vodama, pa su i njihove migracije usmjerene ka onim prostorima gdje su rijeke čistije.
Nemaju neprijatelja u prirodi, što doprinosi njihovom ubrzanom razmnožavanju i reprodukciji.
