Nakon što je pandemija COVID-19 dramatično eskalirala, Predsjedništvo Stranke demokratske akcije (SDA) je ovih dana zatražilo od Vlade Federacije BiH i kantonalnih vlada striktnu implementaciju propisanih epidemioloških mjera, kao i na sankcioniranje prekršioca.
Upozoravajući da bi Kanton Sarajevo uskoro mogao da bude najveći klaser u Evropi i da nas očekuje italijanski scenarij, pozvali su nadležne institucije da razmotre eventualno uvođenje restriktivnijih mjera u cilju sprečavanja daljeg širenja koronavirusa.
Potpredsjednica Federacije BiH i SDA, ljekarka po vokaciji, dr. Melika Mahmutbegović kaže za "Dnevni avaz" da je vrlo zabrinuta za rasplet situacije u zemlji.
Širenje virusa
Gospođo Mahmutbegović, kako gledate na dramatičnu situaciju u kojoj se nalazimo u pogledu eskaliranja pandemije COVID-19?
- Mi smo zaista imali jedan izvanredan odgovor na pandemiju u prvim sedmicama i mjesecima od njezinog proglašenja. Mjere zabrane su bile restriktivne, svi smo se pridržavali propisanih mjera i bili smo, na kraju, zadovoljni rezultatima koje smo imali, i to ne samo mi već i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Činjenica je da smo u tih prva dva mjeseca imali oko 1.000-1.100 pozitivnih, dok se broj umrlih kretao do 40.
Svijetu smo se predstavili kao ozbiljna država, s ozbiljnim pristupom jednom problemu s kojim se suočila cijela zemaljska kugla. Međutim, od momenta ublažavanja i ukidanja restriktivnih mjera, čini mi se da su se građani počeli pretjerano ležerno ponašati. Odgovor je došao u vidu velikog povećanja broja zaraženih, zabrinjavajućeg broja umrlih, gdje prednjači Kanton Sarajevo.
No, i u drugim kantonima se situacija usložnjava, a jedan od takvih je Srednjobosanski kanton. Bojimo se da zdravstveni sistem uskoro neće moći primiti ovoliki broj oboljelih. Ono što posebno zabrinjava jeste da se pojavila lokalna transmisija i da više ne možemo pratiti klastere, tako da se virus nekontrolirano širi i svi smo ugroženi.
Šta je, po Vama, ključno uraditi u ovom trenutku?
- Nakon smrti rahmetli Salke Bukvarevića, našeg federalnog ministra, istinskog patriote i velikog čovjeka, mislim da su se mnogi uozbiljili, shvatili da korona nije izmišljena priča, lažni virus ili tamo negdje drugo, već da je korona među nama. Mnogi su tim izmišljenim teorijama pravdali svoju neodgovornost, svadbe, zabave, razna okupljanja...
Ja apelujem na sve da shvate da ovo nije bezazlena situacija. Mi kao građani možemo mnogo učiniti da zaštitimo i sebe i svoju ekonomiju i zdravstveni sistem na način da se pridržavamo nošenja maske, neophodne higijene i distance. To su male stvari s aspekta naše svakodnevnice, ali su veliki rezultati koji se postižu u zaštiti i nas i okoline.
Nadležne institucije trebaju razmotriti eventualno uvođenje restriktivnijih mjera u cilju sprečavanja daljeg širenja koronavirusa. Također, u Sarajevu je potrebno borbu protiv COVID-19 efikasnije provesti na primarnom i sekundarnom nivou zdravstvene zaštite, a neophodno je da se osiguraju sredstva za dodatne kapaciteta izolatorija u kliničkim centrima i bolnicama na području Federacije BiH.
Mahmutbegović: Vratiti moral i solidarnost u politiku. Avaz
Mahmutbegović: Vratiti moral i solidarnost u politiku. Avaz
Odluka predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića da odlikuje bjegunca od bh. pravosuđa i optuženika za ratne zločine Zlatana Mije Jelića izazvala je mnogo reakcija i narušila odnose BiH Hrvatske, ali i dva naroda. Kako to komentirate?
- Odluka predsjednika Milanovića je iznenađenje i nešto što ne ide u pravcu dobrosusjedskih odnosa, odnosno ne pokazuje poštovanje prema državi BiH i žrtvama. Štaviše, on je nastupio s pozicije jednog drskog ignoriranja, pa i nipodaštavnja države BiH i njezinih institucija. Sve ovo se dešava u trenutku kada nam u regionu zaista trebaju jedno dodatno razumijevanje i saradnja.
Od njega kao socijaldemokrate se više očekivalo u pravcu jačanja dobrosusjedskih odnosa, jer politika koju predstavlja nije bila akter dešavanja devedesetih. Osim toga, ako se išlo u pravcu odlikovanja za doprinos jedinica iz BiH za realizaciju legitimne operacije "Oluja" zašto nisu odlikovane jedinice Petog korpusa koje su oslobađale i Hrvatsku. Posebno jer je u takvim akcijama stradao i legendarni general Izet Nanić.
Poboljšati odnose
Kako do poboljšanja odnosa Bosne i Hercegovine i Hrvatske? Dijalog, ipak, nema alternativu.
- Naša budućnost mora biti iznalaženje načina saradnje. Definitivno mi moramo graditi mostove jedni prema drugima. Neophodno nam je više razumijevanja i poštovanja. Ne treba kriti istinu, niti frizirati i uljepšavati prošlost. Ona je takva kakva jeste. Historijske činjenice su potvrđene i na sudovima, i to treba prihvatiti.
Mi moramo graditi budućnost, a ne vračati se uvijek iznova u prošlost, i to na način da se vrijeđaju žrtve i da im se dosipa so na rane. Nisu to dobre poruke za budućnost. I ova pandemija je pokazala koliko smo mi svi sitni i ranjivi. Toliki ratovi se vode za teritorije i razne interese, a onda dođe jedan virus koji bezmalo zaustavi cijelu planetu. Svi smo mi prolazni, iza nas će ostati samo ono što je dobro, pa se trebamo truditi da radimo na putu dobra i da tražimo puteve jedni prema drugima.
Lično ste se mnogo zalagali za skretanje pažnje na ekonomske posljedice pandemije. Koliko je to važno naglašavati u ovom trenutku?
- Naravno da je bitno. Čak i u ono vrijeme dok smo uspijevali virus kontrolirati, mi smo imali velike ekonomske posljedice. Mnogi ljudi su ostali bez posla, mnogi nisu mogli da rade. Veće se tada vidjelo da će mnogi završiti na biroima, a da oni koji imaju samostalne djelatnosti neće moći poslovati.
Vi se niste mirili sa ovom situacijom, tražili ste da teret krize svi jednako nosimo, jeste li naišli na razumijevanje?
- U dogovoru sa predsjednikom Bakirom Izetbegovićem i unutar organa SDA, mi smo krenuli u pravljenje restrikcije u odnosu na benefite koje koristi javni sektor. Vrijeme iza nas je pokazalo da posljedice ekonomske krize ne trpe svi podjednako. Posebno se to odnosi na javni i realni sektor, koji puni budžete.
Pokušala sam da ukažem na to, da i mi kao odgovorne osobe, nosioci funkcija, zvaničnici, menadžeri na istaknutim mjestima u javnim preduzećima i treba da se odreknemo jednog djela primanja.
Uputila sam zahtjeve prema Vladi i administrativnim komisijama oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine da sve naknade koje nemaju karakter plaće poput naknada za odvojeni život, putovanja i drugih budu svedene na simboličan iznos od jedne konvertibilne marke.
To su bila prilična sredstva koja su trebali biti upotrijebljena za pomoć onima kojima je pomoć potrebna. Moji prijedlozi su dali rezultati u Zastupničkim domu, a u ostalim sektorima nismo puno postigli. Ja i sada mislim da neće biti dobro ukoliko ne bude ozbiljnog reza u javnom sektoru, pogotovo kod izabranih zvaničnika i menadžera u javnim preduzećima koji imaju visoka primanja. Doći će vrijeme da se to mora uraditi.
Želite reći da je bilo nerazumijevanja?
- To je i za mene iznenađenje. Ja sam imala posljedice mojeg insistiranja na ovom pitanju, dakle, da imamo razumijevanja za novonastalu situaciju! Teško je objasniti da mnogi u javnom sektoru ne pokazuju osjećaj solidarnosti. Svi su "na jeziku" puni solidarnosti, ali svako misli da ta solidarnost ne treba da kreće od njega. Svi koji primaju novac iz budžeta misle da se tog novca trebaju drugi odreći. Treba defiitivno vratiti moral i odgovornost u politiku.
Ima li izgleda da uskoro dobijemo novu Vladu FBiH i nije li paradoksalno da već dvije godine nisu realizirani izborni rezultati. Koga smatrate odgovornim?
- Nažalost, mi dvije godine nakon izbora nemamo formiranu Federalnu vladu. Ignoriraju se rezultati izbora. SDA je odmah insistirala da se ide u formiranje Vlade FBiH. Tražilo se od HDZ-a da daju prijedlog za predsjednika FBiH kako bi otpočeo proces izbora nove vlasti. HDZ do danas nije dao prijedlog za predsjednika FBiH, što se uslovljava donošenjem Izbornog zakona i drugim pitanjima. Ne očekujem da će se to tako brzo riješiti, osim ukoliko HDZ ne napravi zaokret.
Opasne blokade
Zašto i dalje traje blokada Komisije za vrijednosne papire FbiH? Eksperti upozoravaju da to nanosi veliku štetu wkonomskom sistemu
- To je jedan od najaktuelnijih problema. Radi se o Komisiji za vrijednosne papire koja je nadležna za kapital i investicije. Puno trpi ekonomija jer je mandat Komisije istekao davno. Provedena je procedura konkursa za imenovanje pet novih članova Komisije. Procedura je završena. Predstavnički dom je potvrdio članove Komisije, no i to pitanje stoji na Domu naroda, gdje ne postoji raspoloženje da to prođe. Tu listu ne prihvataju SDP i Klub Srba. To je opstrukcija koja se, također, mora riješiti. Problem je što kod ovakvih pitanja nije definiran rok i nema sankcija sa odgovorne.
Blokade u Ustavnom sudu FBiH
Zašto je Ustavni sud FBiH još uvijek blokiran i kome to odgovara?
- I to je pokazatelj kako sistem funkcionira. Neke institucije i ljudi uzimaju sebi za pravo da mogu blokirati sisteme koji su bitni za život građana, a da pri tome ne snose odgovornost i sankcije! To je generalno problem.
Jedan od takvih primjera je Ustavni sud FBiH. Mi imao nedostatak sudija iz bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda. To je problem od 2014. godine, jer sudije prirodno odlaze u penziju.
Proces imenovanja je bio spor i opterećen drugim stvarima. Još u oktobru prošle godine završena je kompletna procedura imenovanja dvoje sudija iz bošnjačkog i jednog iz hrvatskog naroda. Sve to stoji u ladici predsjednika FBiH (Marinko Čavara. op.a.) i ne šalje se u Dom narod. Kolega Milan Dunović, potpredsjednik FBiH, i ja smo slali urgencije da odluka ide na Dom naroda. Nažalost, nema odgovora. Suštinski, problem je da Vijeće za zaštitu vitalnog interesa na može funkcionirati jer nema sudija koji s u Vijeću. To je, dakle, totalna blokada.
Stavila se na raspolaganje kao ljekar
Vi ste se kao ljekar još u martu ove godine stavili na raspolaganje vodstvima obje sarajevske bolnice da svojim iskustvom iz Ratne bolnice Bugojno pomogne i u ovim teškim trenucima?
- Da, ja sam primarno ljekar. Svugdje i u svakom trenutku sam spremna da se vratim u ambulantu i da radim. Zdravstveni sistem zasad nije iskazao potrebu, ali ako ne daj Bože bude trebalo, ja sam tu.
