Za Bosnu i Hercegovinu imamo prognoze o mogućem padu bruto društvenog proizvoda (BDP) od oko pet posto u ovoj godini. To je ozbiljan pad i naravno da mora ostaviti posljedice po cijelo društvo, kazao je u razgovoru za „Avaz“ guverner Centralne banke BiH Senad Softić.
Dodao je da se BiH, s obzirom na sve što se dešava u svijetu i naše mogućnosti, relativno dobro nosi s ovom krizom.
- Ipak, teško je dati preciznu sliku ekonomske situacije u BiH iz razloga što statistički podaci redovno kasne za trenutnim kretanjima. Prije nekoliko dana smo iz CBBiH objavili kako su svi budžeti u BiH na konsolidiranom nivou ostvarili višak tokom 2019. i to skoro 700 miliona KM. Očekujem da bi u 2020. mogao biti zabilježen budžetski manjak, ali je teško reći koliki. Dobro bi bilo da se u krizi na svim nivoima u državi dodatno troši, jer se time nadoknađuje pad lične potrošnje, pa i investicija koje se u takvim vremenima često odgađaju za neke bolje dane – pojasnio je Softić.
Dodao je da BiH s javnim dugom oko trećine BDP-a nije visokozadužena zemlja.
- Kretanje doznaka ćemo znati iz podataka o platnom bilansu za nekoliko mjeseci, mada je sasvim realno očekivati njihov pad za oko 15 posto. Podaci o porastu stope nezaposlenosti ekonomski trebaju najviše brinuti. S druge strane, prema svim našim saznanjima, situacija u finansijskom sektoru je stabilna, ne vidimo rizike inflacije. Isto tako nam je važna pomoć iz inozemstva. Od EU je inicijalno bilo odobreno 80 miliona eura, a sada se pregovara o dodatnih 250 miliona povoljnih kredita – istakao je Softić.
Govoreći o reakciji entiteta na ekonomske posljedice koronavirusa, Softić kaže da su u prvoj fazi oba entiteta reagirala mjerama pomoći i olakšice za isplate plaća i u privatnom sektoru, odgodama plaćanja poreznih obaveza i drugo.
- Ali, ovo vrijeme krize zahtijeva stalno analiziranje situacije, prilagođavanje u mjerama, što podrazumijeva i poboljšanje već postojećih mjera, naravno u skladu sa zakonskim i finansijskim mogućnostima – smatra Softić.
Dodao je da bi 2021. godine trebalo doći do ekonomskog oporavka i u svijetu, pa i u BiH.
- To ne znači da ćemo se već 2021. godine vratiti na nivo gdje smo bili prije krize. Prema našim prognozama, mi u 2021. očekujemo ekonomski rast od 3,8 posto. Međutim, evidentno je da se virus i dalje širi. Prema dosadašnjim izjavama predstavnika vlasti, ne bi trebalo dolaziti do ponovnog potpunog zatvaranja ekonomija, kao što je to bio slučaj u martu i aprilu ove godine. Izvjesno je da se dio ekonomskih aktivnosti neće vratiti u normalu tako brzo. Bez optimizma nema ni ulaganja, investiranja, a ni povećane potrošnje domaćinstva – naglasio je Softić.
- Nema razloga za brigu kada se radi o bankarskom sektoru. Kao prvo, Valutni odbor i stabilnost KM su neupitni. Mi se strogo pridržavamo svih zakonskih načela Valutnog odbora. A, ta je monetarna stabilnost glavni temelj za stabilnost cijelog finansijskog sistema. Drugo, banke u BiH su visokolikvidne i visokokapitalizirane, imaju dovoljno, rekao bih, rezervi za eventualne poteškoće pred njima – pojasnio je Softić.