Poznati novinar britanskog lista „The Guardian“ Džulijan Bordžer (Julian Borger) ekskluzivno za „Avaz“ govori o informacijama tajnih službi SAD s kojih je skinuta oznaka „tajno“, a koje se tiču ratnog perioda u Bosni i Hercegovini.

Bordžer je, inače, i autor knjige „Krvnikov trag“, koja predstavlja svjedočanstvo ovog novinara o višegodišnjoj potjeri za zločincima Radovanom Karadžićem i Ratkom Mladićem, a koja je izazvala buru reakcija u regionu.

Klintonova politika

Bordžer je nedavno ponovo šokirao bh. javnost nakon što je objavio informaciju da su tadašnji predsjednik SAD Bil Klinton (Bill Clinton) i njegov tim za vanjsku politiku htjeli po svaku cijenu, prije nego što počne njegova predizborna kampanja, pronaći rješenje za BiH, čak iako bi to značilo nagrađivanje agresora za etničko čišćenje. 

Telefonski razgovori iz vremena genocida u Srebrenici otkrivaju da je Klinton bio nezadovoljan Armijom RBiH, jer nije uspjela odbraniti Srebrenicu. Iste sedmice kada je Srebrenica pala, Klintonov savjetnik za nacionalnu sigurnost Entoni Lejk (Anthony Lake) privodio je kraju završnu strategiju „izvlačenja SAD iz bosanske katastrofe“.

- Klinton je jednostavno bio frustriran nedostatkom napretka u nastojanjima da se postigne mirovni sporazum u BiH. Bojao se da će, ukoliko potraje pronalaženje rješenja, to eventualno ugroziti njegove šanse za reizbor na poziciju predsjednika SAD, budući da su izbori trebali biti održani 1996. godine – pojasnio je Bordžer.

Dodao je da je zbog toga Klinton u junu 1995. zamolio svog savjetnika za nacionalnu sigurnost Entonija Lejka da izradi novi plan za rješavanje bosanskog pitanja.

- Tim Entonija Lejka na tom planu radio je već nakon što je pala Srebrenica. Činjenica da su ustrajali na tom planu i nakon pada Srebrenice ukazuje na tunelski vid u Bijeloj kući. Evidentno je da donositelji odluka nisu mogli ili nisu htjeli preuzeti odgovornost za ono što se dogodilo u Srebrenici. S druge strane, Lejk je smatrao da će ojačati pozicije ukoliko bosanska vlada bude realističnija. U tom kontekstu Klinton je postajao sve defanzivniji, fokusirajući se na to da se Armija RBiH ne bori dovoljno i da se to predstavlja kao neuspjeh međunarodne zajednice – istakao je Bordžer.

Govoreći o tome da se član Predsjedništva BiH Milorad Dodik poziva na Bordžerov tekst, pravdajući pravo Republike Srpske na otcjepljenje, Bordžer kaže da bi secesija značila pobjedu etničkog čišćenja u BiH.

- Bila bi to nagrada za genocid i poticaj za potencijalne ratne zločince širom svijeta da oponašaju zločine Radovana Karadžića i Ratka Mladića – naglasio je Bordžer.

Trampova politika

Na pitanje o eventualnoj podršci koju bi Republika Srpska mogla dobiti po pitanju otcjepljenja, Bordžer kaže ona nije realna.

- Vrlo je teško zamisliti okolnosti u kojima podjela BiH postaje prioritet SAD. Stejt department još drži uzde i dok god je to tako, neće biti podrške iz SAD za Dodikov separatizam – naglasio je Bordžer.

Postoji rizik kod bilo kakve zamjene teritorija

Govoreći o eventualnoj razmjeni teritorija između Kosova i Srbije, Bordžer ističe da u tom kontekstu postoji određeni stepen opasnosti i po teritorijalni integritet BiH. 

- Postoji rizik kod bilo kakve zamjene teritorija. Može se dogoditi da pitanje promjene granica ponovo dođe na dnevni red i ne bude tabu tema kao što je to trenutno – zaključio je Bordžer.