Već duže vremena, svi smo svjedoci enormnih negativnih utjecaja koje je pandemija koronavirusa izazvala
u našim, ali i životima ljudi širom svijeta. Socijalna distanca, simptomi, testiranja, tipovi testiranja, retestiranja, ponovna infekcija te naravno ekonomski problemi su samo neki od izazova sa kojima se ljudi obično susreću.
Međutim, u posljednje vrijeme, pojavio se još jedan jako opasan fenomen koji se širi socijalnim
mrežama, a to je nadriljekarstvo ili davanje medicinskih savjeta od neobrazovanih i nestručnih ljudi i to obično na društvenim mrežama.
Dok je većina ovih statusa relativno benignog karaktera i sastoji se u preporukama za različite
vrste obloga i supa te prijedloge za dosta sna, pojave se i oni drugi čiji domet objava na Facebooku, Instagramu, Twitteru ili nekoj od društvenih mreža nije zanemariv.
Tako je ovoga vikenda, ogromnu pažnju javnosti u Sarajevu ali nakon toga i stručne zajednice izazvao Facebook status Ejuba Kučuka, pekara i vlasnika marketinške agencije, koji je, nakon pozivinog testa na Covid-19, svojim pratiocima na Facebooku napravio kompletnu listu lijekova koje bi trebali uzimati uključujući nekoliko medikamenata koji su potencijalno opasni po zdravlje ljudi (da ne ulazimo u činjenicu da su napušteni kao terapija jer su se pokazali neefikasni).
Ejub Kučuk je tako u svome postu predlagao upotrebe hidroksihlorokvina u dozama i trajanju, clexana u injekcijama, Sumamed antibiotika, Selenijuma i drugih suplemenata, ponašajući se kao vrsni ljekar sa višegodišnjim iskustvom. Da tragedija bude veća, brojni laici su ovaj status podijelili i zahvalili se na preporukama “Dr. Kučuku”. Također, napisao je da je postupio prema uputama Dalije Konaković (njena i Dinina terapija, op.a.), kako je napisao, "drage prijateljice".
Naravno, reakcije druge vrste nisu izostale, a prva značajna je bila reakcija eminentnog
sarajevskog ljekara i jednog od vodećih dijagnostičara u regionu, prim. dr. Emira Talirevića. U svome statusu, dr. Talirević je upozorio javnost na brojne nusefekte pobrojanih lijekova te iskazao zabrinutost činjenicom da se ovakvim laicima dozvoljava medijsko eksponiranje i potencijalno ugrožavanje zdravlja ljudi, ukoliko bi na neki način došli do pobrojanih medikamenata.
I umjesto da se zaustavi ovdje, pekar Kučuk je počeo da vrijeđa doktora nastavljajući sa svojim dezauvisanjem javnosti, sve sa ciljem sopstvene promocije a pod plaštom, tobožnje brige za sugrađane.
Nedugo nakon toga, pomenuta prepiska je dospijela u žižu interesovanja da bi istoga dana Krizni
štab KS kao i brojni drugi eminentni ljekari osudili ovakvo laičko predlaganje lijekova koji se izdaju na recept i pozvalo medije da ograniče pristup ovakvim pojedincima.
- Statusi Ejuba Kučuka su već duže vrijeme predmet sprdnje u našem gradu, ali sam kao ljekar
imao odgovornost da našu javnost upozorim na potencijalne opasnosti ovakvih preporuka. Terapija je najpotrebnija osobama sa komorbiditetima ali su ove osobe istovremeno na svojim redovnim lijekovima. Uzimanje lijekova koje je dotični predložio, bi brojne pacijente izložilo nastanku po život opasnih komplikacija. Drago mi je da su krizni štab i ostala stručna javnost ovo prepoznala i adekvatno reagirala - rekao je za "Avaz" dr. Emir Talirević.
Naravno, ostaje problem famoznog puta pacijenta i čekanja na testiranje te smo pitali prim. dr
. Talirevića za komentar i o ovoj temi.
- Slažem se da je tzv. put pacijenta dosta loše definiran, međutim za pacijente sa sumnjom na koronu, put je ipak puno jasniji nego za brojna druga stanja u medicini. Frustracija kod pacijenata nastaje iz razloga što smatraju da će ranije testiranje dovesti do ranijeg uključivanja lijekova što, nažalost, nije slučaj. Pacijenti i sugrađani moraju znati da ne postoji lijek koji efikasno djeluje na SARS-CoV 2 te da se terapija uključuje tek po nastanku komplikacija koje se, nasreću, ipak razvijaju kod procentualno manjeg broja inficiranih pacijenata. Ova terapija je izuzetno komplicirana, potencijalno opasna, i vezana je za bolničke uslove dok su sami pacijenti koji razviju komplikacije i težu kliničku sliku životno ugroženi. Po mome mišljenju, puno veću pažnju bi bilo potrebno usmjeriti na prepoznavanje komplikacija i nastanka teške kliničke slike i ovo je populacija pacijenata prema kojoj trebamo da fokusiramo pažnju i zdravstvene resurse - rekao je Dr. Talirević.
On je pojasnio da pacijenti sa blagom i srednje teškom kliničkom slikom rijetko zahtijevaju bilo kakvu terapiju izuzev simptomatske.
- Također, jako je bitno naglasiti, da pacijenti po pojavi bilo kakvih simptoma koji mogu odgovarati korona infekciji, postupaju odgovorno na način da se izoluju od kolega i ukućana te telefonski obavijeste kontakte sa kojima su provodili vrijeme u proteklih četiri do sedam dana o pojavi simptoma kako bi ovi mogli poduzeti iste mjere. Nastaviti kretanje, izlagati druge i tražiti benigna objašnjenja epizode temperature, recimo, (koja je mogla biti prisutna samo jedno veče) a sve pod izgovorom čekanja testa je neodgovorno i doprinosi širenju infekcije. Ne zaboravimo da je i do 98 posto ukupnog broja inficiranih pacijenata bez simptoma ili sa blagom i srednje teškom kliničkom slikom. Ovi pacijenti će, nerijetko, objašnjenje svojih simptoma naći u promahi, nekom obroku dok se u stvari radilo o koroni te će u periodu lutanja i pokušaja da urade testiranje širiti virus idalje. Napominjem da i nakon testiranja, ovi pacijenti sa blagom kliničkom slikom najčešće neće dobiti nikakvu terapiju te je taj nalaz njima od relativno malog klinickog znacaja - rekao je na kraju dr. Talirević.
