Zoran Tegeltija, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, u intervjuu za „Dnevni avaz“ osvrnuo se na učešće na videosamitu u organizaciji Atlantskog savjeta iz Vašingtona, na kojem su učestvovali i lideri zemalja zapadnog Balkana, ali i na rad Vijeća ministara BiH, budžet, predstojeće izbore te imenovanja koja su posljednjih mjeseci zategla odnose koalicionih partnera.

Ekonomija usporena

Govoreći o učešću na samitu, Tegeltija je rekao da je bio dobra prilika da se razmijene mišljenja o iznalaženju najboljih mogućih odgovora na krizu prouzrokovanu pandemijom virusa korona koja je pogodila ne samo BiH i zemlje regiona već i Evropsku uniju i cijeli svijet.

- Procjene međunarodnih finansijskih organizacija nisu nimalo optimistične i stalno se mijenjaju, s obzirom na to da je pandemija i dalje u toku i vrlo je teško procijeniti do kada će trajati. Ono što je evidentno jeste da je globalna ekonomija usporena, u značajnoj mjeri je otežan i smanjen protok ljudi, roba, usluga i kapitala i ovakva situacija zahtijeva od ljudi koji su odgovorni za ekonomiju svojih zemalja brzu i odlučnu reakciju kako bi se oporavila privreda i vratila radna mjesta - kazao je Tegeltija. 

Za BiH i sve zemlje zapadnog Balkana, kako je naglasio, veoma je važno koliko će pandemija trajati u zemljama EU, jer su „EU i zemlje zapadne Evrope naše najvažnije tržište“.

- Ekonomske posljedice će trajati nekoliko godina i mislim da je ekonomski oporavak regiona moguć uz snažnu i koordiniranu regionalnu saradnju i ekonomsku integraciju te uključivanjem u globalne lance vrijednosti s ciljem priključivanja jedinstvenom evropskom tržištu - istakao je Tegeltija.

- BiH se uspješno bori da sačuva ekonomiju, životni standard građana i spasi radna mjesta koliko se to može. Mi smo u ozbiljnoj krizi koja ne pogađa samo BiH nego cijeli svijet. Moramo prvenstveno brinuti kako da zaštitimo naše društvo zdravstveno, a zatim našu ekonomiju i privredu. Pokušat ćemo da stvorimo fond sredstava koji ćemo koristiti kao pomoć onima koji su pretrpjeli štetu zbog pandemije. Postoji nekoliko modela kako dodijeliti ta sredstva, a gledat ćemo da pomognemo i onim oblastima koje su nekako ostale po strani u ovim momentima, a također se suočavaju s krizom - mediji, kultura, sport… Vidjet ćemo kolika će to sredstava biti - rekao je Tegeltija.

Sve na CIK-u

Iako se u posljednje vrijeme usvajanje budžeta često dovodilo u vezu s održavanjem lokalnih izbora, on tvrdi da „sada svi oni koji su izgovore za neodržavanje izbora tražili u neusvajanju budžeta više nemaju nijedan argument zbog čega ne bi trebalo održati izbore“.

- Kao što sam i ranije govorio, budžet BiH nema problema da planira 4.187.000 KM za finansiranje lokalnih izbora, a sve ostalo je na CIK-u - dodao je. 

Ne smije biti blokada

- Moj stav po pitanju rada Vijeća ministara od samog početka je vrlo jasan. Vijeće ministara mora biti mjesto donošenja odluka i mjesto na kojem zbog političkih tema ne smiju biti blokirana pitanja od životnog značaja za građane BiH. Bojim se da nemamo taj luksuz da sebi dozvolimo bilo kakvu svađu ili blokadu, posebno sada kada nas je zadesila pandemija i kada se pokazalo da moramo biti okrenuti sami sebi - kazao je Tegeltija. 

Imenovanje direktora OSA-e

- Što se tiče imenovanja direktora OSA-e i UIO, razumljivo je da postoji interesiranje ko će njima rukovoditi ubuduće s obzirom na važnost tih institucija i mislim da će pregovori oko imenovanja rukovodilaca u tim institucijama trajati duže nego za ostale pozicije - istakao je.