Posebnu raspravu na sjednici Doma naroda Parlamenta BiH izazvala je Informacija o radu Tužilaštva BiH za 2017. godinu.  

Delegat Mladen Bosić optužio je vladajuće strukture da im odgovara ovakvo stanje u bh. pravosuđu.

Delegatkinja Dušanka Majkić istakla je da Vlada RS nastojala da požuri donošenje novog zakona o visokom sudskom i tužilačkom vijeću.

- Očito je da nije postojao dogovor u FBiH. Ministar Kasipović je u više navrata intervenirao. Predložili ste zakon o VSTV-u, ali bez usagalašenosti i znali ste kako će proći u Domu naroda. RS je uradila sve što je trebala, zaboravite strukturalni dijalog i krenite is početka. Na strukturalni dijalog smo izgubili devet godina – istakla je Majkić.

Delegat Asim Sarajlić ovom prilikom postavioje pitanje glavnoj tužiteljici BiH Gordani Tadić.

- Za koliko je predmeta podignuta optužnica od 2004. do danas, a radi se o predmetima o ratnim zločinima sa oznakom „A“ – istakao je Sarajlić.

Delegat Sredoje Nović kazao je da su se delegati posebno okomili na Tužilaštvo BiH.

- Znamo ko je donio reformu pravosuđa BiH i ko je to instalirao. Tužilaštva su ostala usamljena i nisu bila osposobljena za rad koji danas imaju. Očekujem da tužioci imaju više hrabrosti, da predmeti ne traju po 5 ili 7 godina. Nema pravo niko da četiri ili pet godina razvlači predmet. To je nedopustivo, dakle tužioci moraju imati hrabrosti bez obzira na pritisak javnosti ili političara. Očekujem da kažete da li imate dovoljan broj tužilaca i kakav je odnos s policijom – istakao je Nović.

Delegat Zlatko Miletić ovom prilikom kazao je da ni policijske agencije u BiH nisu bile spremne za implementaciju pomenute reforme.  

- Imali smo u zakonu posebne istražne radnje, a da niko u BiH nije imao opreme za to. Mislim da glavna tužiteljica radi vrlo težak posao. Ima tužitelja u Tužilaštvu BiH koji ne mogu da ispune normu, znači ne mogu u toku godine da donesu pet odluka. Protiv njih treba da se poduzmu mjere kroz disciplinski postupak. Imamo dovoljno mladih ljudi koji to mogu raditi – poručio je Miletić.

Delegat Bariša Čolak kazao je da se ne može reći da je naše pravosuđe do kraja neovisno.

- Dešavaju se neke stvari u pozitivnom smislu. Očekivali smo mnogo više, ali vide se napredak u odnosu na prije pet ili šest godina. Imali smo puno jako loših pravnih kvalifikacija, a i kad je riječ o ratnim zločinima. Napravljeni su određeni pomaci, ali i mi smo odgovorni zašto brže ne mijenjamo legislativu – mišljenja je Čolak.

Glavna državna tužiteljica Gordana Tadić obratila se delegatima.

- Nisam izlagala naše izvješće. U VSTV-u su ovi izvještaji prihvaćeni. Promjena mora biti, već pet puta ja izlažem izvještaj za 2017. i 2018. godinu i to pred različitim institucijama. Što se tiče rada vi morate shvatiti da je Tužilaštvo BiH samostalan organ, kao i VSTV, kao i Sud BiH. Ima se mnogo šta ispravljati i ima mnogo stvari na kojima treba raditi. Ni ja nisam zadovoljna ovakvim uređenjem pravosuđa. Vrijeme je da se neke stvari promjene, ali ne smije se sve svaljivati na Tužilaštvo BiH. Treba preispitati i rad Suda BiH, a ne vidim da se to uopće spominje – istakla je Tadić.

Dodala je da je 20 godina bila u općinskoj izbornoj komisiji u jednoj lokalnoj zajednici.  

- Poznajem izborni proces i to je složen proces i tu ne može biti propusta o kojima između ostalog govori delegat Bosić. kako neko ovdje može znati kod kojeg je tužitelja predmet, nema predmeta u ladici, svi predmeti su raspoređeni. Ukoliko neko zna nešto drugo, nek mi se obrati. Da li je neko pitao Tužilaštvo BiH šta misli o promjeni ovih članova Centralne izborne komisije. Ali ja vjerujem da će oni raditi posao kako treba – istakla je Tadić.

Prema njenim riječima, ne treba kupiti političke poene na račun Tužilaštva BiH.

- Što se tiče visoke korupcije i u tom segmentu treba mijenjati zakon, mi nemamo pojam visoke korupcije u zakonu. Ima tih slučajeva koji su urađeni, vi znate da smo krenuli od sebe pokrenuti su predmeti i rade se, a radi se o bivšem glavnom tužiocu, njegovom zamjeniku. VSTV i Tužilaštvo se izjednačavaju kao jedna institucija. Broj tužiteljica je 58, a dva su suspendovana. Planirana su 63 tužitelja, a mene ne konsultuje kad je riječ o izboru zamjenika. Mi smo jedina snaga koja sebe može odbraniti. Nek VSTV radi svoje, Sud BiH svoje. Ali zašto niko ne pita šta je s licima koji izlaze iz BiH, a mi tražio da ih se zadrži – upitala je Tadić.

U nastavku svog izlaganja, Tadić se osvrnula i na normu.

- Svi tužitelji se ocjenjuju, za razliku od Suda BiH. Postoje i opravdani razlozi da neko u Tužilaštvu ne ispuni normu. Zatekla sam veliki broj predmeta i slažem se za problem njihovog trajanja. Veoma je značajno da odgovorim za predmete „A“ kategorije. Bila sam rukovoditeljica odjela za ratne zločine. Jesu primljeni predmeti iz Haga i to 2004. godine, bile su oznake i to 848 sa oznakom „A“. Ova klasifikacija je važila do donošenja državne strategije 2008. godine, u tom momentu prestaje važiti kategorizacija. Kako sam bila rukovoditeljica uzeli smo tabele i išli redom, u Tužilaštvu je 190 osoba sa oznakom „A“. U vrijeme kad su stigli oni su proslijeđeni i drugim tužilaštvima u BiH i niko se ne brine šta se desilo s tim predmetima. Pitanje ratnih zločina nikad ne smije doći u drugi plan. Mi u ovom momentu 4.223 prijavljene osobe za ratni zločin, od njih 190 sa navodnom oznakom „A“ – naglasila je Tadić.

Na kraju rasprave većinom glasova delegati su prigvatili Informaciju o radu Tužilaštva BiH za 2017. i 2018. godinu.