Budžet Federacije BiH za prva tri mjeseca ove godine ostvario je ukupne prihode od 996,3 miliona KM, što je manje za 242,2 miliona KM ili 20 posto od plana. Saopćeno je to jučer iz Federalne vlade.

Ekonomski stručnjak, akademik Muris Čičić za „Avaz“ je kazao da je teško reći hoće li se na ovom zaustaviti.

Restriktivne mjere

- U procesu smo uklanjanja restriktivnih mjera uvedenih protiv širenja koronavirusa. Očekujemo uspostavljanje normalnog privrednog života, ali neće se to preko noći dogoditi. Mnogo ljudi je bez posla, a mnogi su u nekom neodređenom statusu. Ovaj period možemo nazvati tranzicionim, a kako ćemo izaći iz njega, zavisit će od više faktora, a jedan od njih je ukidanje restriktivnih mjera - istakao je Čičić.

On tvrdi da Vlada FBiH neće moći pokriti sve potrebe koje se podmiruju iz budžeta. To su, kaže, prije svega plaće za zdravstvo, školstvo, sektor policije.

- Isto tako postoje i razni razvojni transferi koji su upitni. Očekuje se i pad prihoda od akciza na gorivo jer je potrošnja značajno manja. U tom smislu možemo očekivati niži standard života i vjerovatno manje transfera određenim kategorijama stanovništva - pojasnio je Čičić. 

Smanjenje potrošnje

Ekonomista Faruk Hadžić za „Avaz“ je kazao da je dio struke od samog početka krize upozoravao na moguće negativne posljedice.

- Pravi pad prihoda treba očekivati u drugom kvartalu, prije svega u aprilu i maju ove godine, za razliku od prvog kvartala. Pad prihoda, kako poreznih tako i neporeznih, direktna je posljedica pada ekonomske aktivnosti, smanjenja zaposlenosti i smanjenja potrošnje - pojasnio je Hadžić.

Prema njegovim riječima, slabije punjenje budžeta imat će za posljedicu povećane potrebe za zaduživanjem.  

Ključna odluka Vlade FBiH

- Dio novca od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) može pokriti kratkoročni nedostatak sredstava, ali taj novac će biti brzo iskorišten, te će, ukoliko se kriza nastavi, potrebe biti mnogo veće za vanjskim finansiranjem. Pred Vladom je odluka da li se sada manje zadužiti i pomoći privredi, te održati koliko god je moguće privrednu aktivnost ili pustiti daljnje propadanje, što može dovesti do većih finansijskih problema u narednom periodu, a time i većih zaduženja kasnije - naglasio je Hadžić.