Branka Horvat, naučnica iz Međunarodnog centra za infektivna istraživanja (CIRI) u Lionu, u razgovoru za "Dnevni avaz" kazala je kako se radi na spreju koji će ljudima pružiti cjelodnevnu zaštitu od koronavirusa. 

Istaknula je da se na tom projektu radi već nekoliko godina.

Vrlo praktično

- Taj pristup smo koristili za druge viruse, poput virusa malih boginja (ospica). Također, za virus nipah, koji je opasan, mnogo patogeniji od SARS-a, i koji povremeno stvori manje epidemije u jugoistočnoj Aziji sa smrtnošću do 90%, razvili smo pristup korištenja peptida koji inhibiraju fuziju virusa i stanice i na taj način sprečavaju ulazak virusa i infekciju stanicu. Tim peptidima uspjeli smo efikasno da zaštitimo naše transgenične miševe protiv infekcije virusom ospice. Korištenje peptida u zaštiti protiv nipah virusa ispitivali smo s majmunima, tako da je bilo logično čim se pojavio ovaj novi virus, da predložimo sličan pristup protiv koronavirusa. To smo počeli prije dva mjeseca i imamo dosta obećavajuće rezultate. Međutim, tek smo na početku, obično treba nekoliko godina da bi se dobio krajnji produkt, lijek koji može da se pojavi u apoteci. Ideja je da se naprave peptidi koji mogu da spriječe infekciju i putem aerosolizacije kao sprej, čovjek ga može uzeti ujutro i biti zaštićen protiv infekcije 24 sata. To bi bilo vrlo praktično i izuzetno korisno u sadašnjoj situaciji, a i u svim budućim respiratornim virusnim infekcijama - pojašnjava Horvat.

Dodaje da se SARS-CoV-2 virus brzo proširio širom svijeta, ali da je izgleda u većini zemalja došlo do vrhunca te da se situacija sada polako stišava. 

- Konkretno u Francuskoj je ove sedmice prvi radni dan, narod kreće na posao, situacija se polako smiruje. Mi naučnici se nadamo da neće doći do drugog vala, mada se to za sada ne može isključiti. Ono što je zanimljivo da se u mnogim zemljama to dešava različitom brzinom. Kada su u pitanju zemlje bivše Jugoslavije, situacija je manje više ista - kaže nam Horvat.

Kada je u pitanju ublažavanje mjera, naša sagovornica tvrdi da je tu potrebno napraviti određeni balans između sanitarnih mjera i ekonomskih problema, s kojima su one vezane.

- U jednom trenutku ekonomski problemi zbog karantina postaju puno veći od sanitarnih posljedica i tada treba zaista završiti s mjerama i početi otvarati škole, preduzeća. Ekonomski problemi prijete da budu mnogo teži od sanitarnih nakon određenog perioda - potcrtava Horvat.

Mnogo testiranja

Ističe da se za učinkovitu vakcinu čeka otprilike 10 godina, vidjet ćemo koliko će to moći biti ubrzano protiv COVID-19.

- Ako uspijemo da dobijemo novu vakcinu za godinu, to će biti ogroman uspjeh, koji nikada dosad nije bio ostvaren niti za bilo koju infektivnu bolest. Postoji niz raznih mjera sa vakcinama. Ne smije tu da bude nikakvih nuspojava, a moraju izazvati imuni odgovor koji je efikasan. Ono što je sigurno jeste da se mora uraditi mnogo testiranja, prije nego se krene u masovnu proizvodnju - dodaje.

Teško predvidjeti

Mnogi naučnici su skeptično najavljivali novi val koronavirusa najesen. Horvat tvrdi da je takvo nešto teško predvidjeti.

- Postoji opasnost, ali istovremeno moguće je da se to i ne desi. Puno takvih predviđanja se bazira na Španskoj gripi, ali treba znati da tada nije bilo antibiotika, kada je grip bio povezan za zapaljenjem pluća koje se nije moglo liječiti. Ostaje da se vidi, da učinimo maksimalno sve da se spriječi širenje u narednim mjesecima, tako da postoji šansa da sve prođe bez prevelikih problema - zaključila je Horvat.