Za muslimane ramazan je mjesec u kojem su prvi ajeti Kur'ana objavljeni poslaniku Muhammedu, a. s., prije više od 1.400 godina. Tokom tog mjeseca muslimani se odriču jela, pića, cigareta i seksualnih odnosa od zore do zalaska Sunca. Post ima za cilj da vjernike približi Bogu i podsjeti ih na patnje onih koji su imali manje sreće u životu. 

Muslimani tradicionalno prekidaju post konzumiranjem hurmi, koje, naučno dokazano, imaju mnogo dobrih stvari. Hrana bogata energijom i prirodnim šećerima odličan je način za dobivanje energije koja se brzo oslobađa u sistem. Za to su savršeni svježe voće (naročito hurme) i voćni sokovi. 

Za iftar karakteristična je smjena slanih i slatkih, toplih i hladnih jela. Tako su ranije iftari u Sarajevu započinjali ledenim šerbetom od đulbešećer ruže, a nastavljali slatkom od trešanja, travničkim sirom i bademli kolačem.  

Glavno jelo je započinjalo topom i čorbom, nastavljalo se bamijom i ćevapom, zeljanicom, ekmek-kadaifom s kajmakom, šarenom dolmom, rumenim hošafom (kompotom), a sve završavalo čibucima i kahvom. Dok su iftari bili obroci u pravom smislu te riječi, na sehurima se jelo ono što je ostajalo od iftara.

Tako je nekad bilo. U mnogim kućama se takav običaj zadržao i danas. Bosanska tradicionalna kuhinja obiluje slatkim jelima, a posebna pažnja, čak i nekoliko dana prije početka mjeseca posta, ali i Bajrama, pridaje se i njihovoj pripremi.