I pored obaveze da izvršava svoje esencijalne zadatke, u vezi sa odvraćanjem i odbranom, te realizuje nekoliko međunarodnih operacija, NATO se veoma aktivno uključio i u odgovor na pandemiju koronavirusa.

Kako je u razgovoru za Fenu kazao bivši vojni predstavnik Bosne i Hercegovine pri NATO-u Alija Kožljak, Sjevernoatlantski savez se također angažirao kako bi pomogao institucijama država članica u borbi protiv pandemije.

Efikasna platforma

- To se prije svega odnosi na činjenicu da je NATO sam po sebi efikasna platforma za razmjenu informacija i najbolje prakse među saveznicima. Moramo naglasiti da je benefit ograničen za partnere koji nemaju status članice, pa time i Bosnu i Hercegovinu.

NATO članice već godinama preduzimaju zajedničke mjere i aktivnosti kako bi osnažili svoju otpornost, a pošto su pandemije odranije označene kao potencijalna prijetnja, to znači da se već duže radi na pripremama zdravstvenih kapaciteta zemalja članica. Osim toga, ustanovljena uzajamna solidarnost među državama članicama osigurava da će one stalno podržavati jedna drugu tokom pandemije, kako kroz brojne NATO aranžmane, tako i bilateralno - kazao je Kožljak.

U okviru toga, navodi Kožljak, oružane snaga država članica su stavile na raspolaganje svoje logističke, transportne, te kapacitete za planiranje, poljske bolnice, snage za dezinfekciju javnih prostora, podršku u vezi prelaska granica i slično.

- Od posebne je važnosti u kontekstu pandemije spomenuti NATO-ov Euro-atlantski centar za koordinaciju kriza (EADRCC), kao glavni mehanizam NATO-a za reagovanje u vanrednim situacijama u euro-atlantskom području, koji je eksplicite namijenjen za pomoć članicama, ali i partnerima u slučaju kriza. Upravo posredstvom ovog centra NATO koordinira zahtjeve, ali i ponude članica i partnera za pomoć, kako bi što bolje odgovorili na izazove kriza, kao što je trenutna pandemija.

Tako je nedavna pomoć, koja je stigla Bosni i Hercegovini od Turske, ustvari odgovor po zahtjevu za pomoć od naše države upućen EADRCC-u, na koji je Turska odreagovala, te pored BiH, pomoć dostavila i Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji - pojasnio je Kožljak.

Brojni su svakodnevni primjeri intenzivne pomoći članicama.

Radi usporedbe, Kožljak je istakao Sjevernu Makedoniju, koja je kao nova članica NATO-a pored pomoći od Turske, koju je dobila zajedno sa BiH, primila medicinsku pomoć Norveške, Slovenije, zatim 1,1 milion dolara od Sjedinjenih Američkih Država, poljsku bolnicu od Norveške, potom medicinsku opremu u vrijednosti 180.000 eura, te milion maski transportovanih od češke vojske...

BiH je dobila pomoć od NATO-a, kao što je navedeno od Turske, te su joj dostavljene maske od SAD, ali ona bi neuporedivo bila veća da je BiH članica NATO-a, smatra Kožljak. 

Ključne informacije

Navodi da bi pored dostupnosti ključnim informacijama, te korištenja znanja i ekspertiza, koje NATO i države posjeduju, BiH kao članica učestvovala i u donošenju odluka, kao što su odluke iskazane kroz deklaraciju nakon sastanka ministara vanjskih poslova održanog 2. aprila ove godine, koji je upravo bio posvećen borbi protiv COVID-19 i mjerama koje može i treba poduzeti NATO.

Zatim, BiH bi svakako uživala ustanovljenu solidarnost među zemljama članicama, koja bi se odrazila kroz adekvatnu pomoć, ali bi joj bili dostupni i drugi mehanizmi, kao što su usluge NATO agencije za podršku i nabavku, koja ima veoma značajne kapacitete, upravo za krizne situacije, a dostupni su prvenstveno saveznicima.

Medicinski profesionalci

Ti kapaciteti su 11. aprila stavljeni na raspolaganje Italiji, Španiji, Norveškoj, Luksemburgu, a bit će i drugim članicama po zahtjevu.

Nadalje, članicama je na raspolaganju nedavno ustanovljeni Proces brze zračne mobilnosti (RAM), kojim se olakšava nesmetan vojni zračni prijevoz medicinskih potrepština i resursa neophodnih širom Evrope.

- Znači, pored navedenih, benefiti Bosni i Hercegovini kao članici bi također bili dostupniji medicinski profesionalci, bolnički kreveti, vitalna medicinska oprema, kao i zračni prijevoz kritične medicinske opreme i medicinskog osoblja, te korištenje medicinskog, naučnog i tehnološkog znanja i resursa, sve u cilju pružanja inovativnih i što adekvatnijih odgovora aktuelnoj pandemiji COVID-19 - zaključio je Kožljak.