Potpredsjednik Federacije BiH Milan Dunović smatra da Prijedlog zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica koji je Vlada Federacije BiH uputila u parlamentarnu proceduru, nije adakvatan sistem podrške privredi te da, samim tim, može loše utjecati i na cijelu državu Bosnu i Hercegovinu.
Dunović u saopćenju navodi da izlazak iz krize bora biti zajednički cilj i nada se da će Vlada Federacije njegovo mišljenje uzeti u razmatranje, a da ga neće shvatiti kao kritiku radi kritike.
- U ovim teškim trenucima, samo zajedničkim naporima možemo održati ekonomski sistem, koji počiva na realnom sektoru, te ne možemo imati luksuz da se ponašamo neodgovorno i da ne slušamo glas privrede. Neodgovorno je dostaviti Prijedlog zakona u kojem nisu uzete u obzir specifičnosti različitih grana privrede. Postoje djelatnosti kojima pad prihoda od 20 posto, koji je u navedenom zakonu odlučujući kriterij, ne može biti pokazatelj poslovanja u prva tri mjeseca 2020. godine. Vlada FBiH, kao kolektivni organ, mora uključiti sva resorna ministarstva u izradu zakona te specifičnosti pojedinih grana privrede uzeti u obzir, zajedno s činjenicom da je u većini slučajeva Vlada, a ne tržište, onemogućila obavljanje određenih djelatnosti. U ovim momentima, kada nam je prioritet zadržavanje zdravlja građana, moramo voditi računa da zadržimo i ekonomsko zdravlje cijelog društva - navodi Dunović.
Potpredsjednik FBiH naveo je nekoliko primjera o kojima Vlada mora voditi računa.
- U dostavljenom Prijedlogu, pored navedenih manjkavosti, nije precizirano na koga se odnosi moratorij na obračun zatezne kamate, vanparničnih i drugih sporova te je potpuno nejasno da li se te odredbe primjenjuju na sve poslodavce ili samo na one čije je poslovanje ugroženo pandemijom. Ovakvom nepreciznošću mogu se napraviti veće štete "zdravim" poslovnim subjektima nego što bi to samo tržište uradilo - naglašava Dunović.
Dalje, navodi da prilikom obračuna doprinosa na plaće, Vlada nije razmatrala mogućnost isplate neto plaća već je analizirala samo isplatu doprinosa, i to ne svih, te da bi, u slučaju ovakve mjere, biroi za zapošljavanje bili prebukirani otpuštenim radnicima. Osigurati sredstva za isplatu neto plaća je mjera koja bi mogla zadržati kupovnu moć stanovništva na istom ili sličnom nivou kao prije pandemije, a to bi bio daljnji generator potrošnje i bržeg izlaska iz krize nakon prestanka pandemije.
Dunović smatra da uloga Vlade ne smije biti da realni sektor preživi još mjesec, već da ga održi do izlaska iz krize i omogući mu rast nakon toga.
Prijedlog zakona, prema njegovim mišljenju, ne smije u ovakvoj formi biti dostavljen parlamentarcima, jer bi to svu odgovornost prebacilo na njih.
- Nemoguće je amandmanima popraviti zakon koji ima toliko manjkavosti te bi Vlada morala uzeti u obzir i druge kriterije prilikom izrade istog i novi tekst zakona dostaviti u proceduru u što skorije vrijeme. Stihijskim radom, nesistemskim rješenjima i panikom nećemo dobiti željene rezultate. Stoga, u vrijeme ovako teške zdravstvene krize, koja je pogodila cijeli svijet, pa i nas, moramo donositi mjere koje su siguran put za očuvanje privrednih subjekata kao generatora ekonomske stabilnosti države - navodi se u Dunovićevom saopćenju.