Set mjera Vlade Federacije BiH, uobličen u "korona zakon", izazvao je burne reakcije velikog broja bh. stručnjaka i poduzetnika. Kako ekonomska analitičarka Svetlana Cenić govori za "Avaz", mjere Federalne vlade uopće nisu dobre, i to iz više razloga.
- Prvo, taj zakon nije za ublažavanje posljedica nego je kupovina nekog vremena, a bit će dva do tri puta veći troškovi nego što bi sada bili. Primjera radi, govori se da se odnosi na preduzeća bez izuzetka, na privredne subjekte kojima je ove godine opao promet u odnosu na prošlu godinu. I, naravno, uplaćuju se samo doprinosi za zaposlene, s tim da neto plaću treba da isplati poslodavac. No, većina poslodavaca u ovoj situaciji ne može da ostvari prihod da bi uopće isplatila bilo šta svojim zaposlenima - kazala je Cenić.
Smatra da postoji niz problema zbog kojih će posljedice i ekonomska kriza biti katastrofalne.
- Očigledno je da ljudi neće imati ni za hljeb ni za mlijeko. Kada nema stvaranja vrijednosti, ne mogu, onda, budžet da napune ni uvozom, jer je otežan i uvoz sada. Šta je ovim riješeno, da se građani sami snalaze kako će da prežive u situaciji kada treba kupovati sredstva za dezinfekciju, treba kupovati lijekove, ne možete doći ni do doktora da uzmete recept. Mnogo toga nije na esencijalnoj listi. Da počnemo od lijekova, a gdje su hrana i sve ostalo. Sve i da odgode plaćanje svih mogućih režija, treba jesti od nečega. Nemaju svi zalihe novca, nemaju svi ušteđevinu koja će se topiti drastično i u banci će se smanjivati depoziti - istaknula je Cenić.
Pojašnjava da nemaju svi uvjete, jer minimum 50 posto našeg društva živi od prvog do prvog ako uspije da sastavi kraj s krajem.
- Zamislite kada sada nemaju nikakav prihod. Najveća stvar koju je trebalo uraditi je stvoriti sigurnost kod ljudi da će moći da prežive, to nije urađeno i promašen je čitav koncept. To što će Vlada da stavlja iz lijevog u desni džep, znači iz jednog će da daje kao doprinose, a praktično ga vraća u drugi džep. Onda se postavlja pitanje kolika je iskrenost bila u onoj priči kako će se smanjiti opterećenje na rad kada sada vidimo kakva je panika da se održe fondovi, ne shvatajući od čega će se živjeti, kako će se stvoriti sistem poslodavac-promet, iz kojeg će se roditi prihod da bi uopće i minimalac taj isplatio. Svi oni kojima je rečeno da idu na Zavod za zapošljavanje, dobit ćete naknadu, to će biti armija ljudi, ko će osigurati isplate? Zar nije bolje, umjesto što šalju pare na Kantonalni zavod, koji će isplatiti neku crkavicu, dati za isplatu neto plaća, održava se radno mjesto i pri tome čovjek nije očajan i isfrustriran. Ovako, nema ništa - zaključuje Cenić.
