Sugeriram da malo kontekstualiziramo svete tekstove, da ih uvedemo u naš kontekst. Iz njih mogu mnogo naučiti i vjernici i ateisti, agnostici i dr. Posmatrajmo ih, naprosto i dobronamjerno, kao jednu specifičnu vrstu mudrosti koja nam se danas, u ovo krizno doba, obraća iz daleke, iz svete prošlosti, kaže akademik Esad Duraković komentirajući neke od aspekata pandemije koronavirusa.
Uz opasku kako mu nije namjera da drži teološku propovijed, jer nije teolog, akademik Duraković akcentira dijelove svetih tekstova, svete prošlosti.
- U sakralnim tekstovima zabilježena je sjajna parabola o tome kako je Mojsije/Musa izvodio Jevreje iz egipatskog ropstva. Čim ih je u tome izbavljenju zakratko ostavio same, oni su pohitali da od zlata izliju Zlatno tele kao svoje božanstvo, uprkos Mojsijevoj misiji da ih pouči nužnosti vjere u jednog i nevidljivog Boga. Ta hijeropovijesna parabola obilježje je našega svijeta. Naime, osnovni problem našega svijeta, naše civilizacije, u tome je što je od profita (u paraboli: zlato) napravio sebi božanstvo.
Taj svijet, kojim vladaju korporacije i njihovi apsolutno nezajažljivi i blasfemični interesi, u stanju je prinijeti svaku žrtvu – čak i mnoštvo ljudskih žrtava – na oltar profita kao svoga božanstva. Iz toga proističu poremećenosti modernoga svijeta, jer je postavljanje profita za božanstvo dramatična intervencija u Božijem poretku, a takva intervencija donosi i adekvatne posljedice - pojašnjava akademik Duraković.
Nadalje, navodi kako i u vezi s karantinom, kome danas pribjegava značajan dio svijeta, postoji u sakralnoj povijesti izvrsna i poučna definicija karantina koju vjernici treba da shvate kao direktivu, a ateisti kao valjanu preporuku. Naime, zabilježen je vjerodostojni hadis (riječi poslanika Muhammeda, a. s.), koji glasi: "Kada čujete da se u nekoj zemlji pojavila kuga, ne ulazite u nju. A ako se pojavi u zemlji u kojoj se nalazite, ne izlazite iz nje bježeći."
To je rečeno prije čak 14 stoljeća, ističe akademik Duraković uz opasku kako saudijska (privremena) zabrana obavljanja hadža, umre, posjeta Medini, El-Aksi i sl. ima snažno i razumno utemeljenje u riječima i praksi najvišeg autoriteta u islamu, poslanika Muhammeda, a. s.
Naglašava kako planetarna pandemija koju je izazvao koronavirus, mijenja naš dosadašnji način života i nemoguće je znati u ovome času kakve će sve biti njegove posljedice.
- One će se nesumnjivo ispoljiti u najmanje tri aspekta: odnijet će mnoge živote; globalno će obogaljiti ekonomiju, u čemu će najteže proći tzv. mali; strahom i posebno samo/izolacijom će se istraumatizirati čitave generacije. Dakle, radi se o globalnoj ugroženosti ne samo života nego i vrijednosti koje je naš svijet navikao da baštini kao svoje temeljne vrijednosti - pojašnjava sagovornik.
Ovu krizu, kako kaže, moguće je analizirati, posmatrati iz mnoštva aspekata, što se upravo i čini ovih dana: izloženi smo, uz sve navedeno, i svojevrsnom medijskom teroru, jer smo, naprosto, zagušeni i dezorijentirani mnoštvom informacija, koje su često proturječne.
- Među tim aspektima postoji i onaj sakralni, ako ga mogu tako nazvati, makar i uvjetno, privremeno - kaže akademik Duraković.
Izdvaja tri kapitalne činjenice o kojima svjedoči kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa.
Prvo, ona pokazuje koliko je čovječanstvo ranjivo uprkos golemom tehnološkom napretku.
Drugo, ona svjedoči na dramatičan način o tome kako je čovječanstvo u stanju da cijelu planetu uništi atomskim oružjem koje je proizvelo, ali istovremeno nije u stanju savladati virus – to čudovište u nanometarskoj "veličini".
Treće, da je čovječanstvo ulagalo u razvoj medicine i, općenito, u etički oplemenjene nauke koliko je ulagalo u naoružanje, ne bi virusi bili tolika prijetnja tom dezorijentiranom čovječanstvu.
- Bojim se da pouku neće izvući ni ovog puta! I ova kriza je prinošenje žrtve na oltar profita kao božanstva - kaže na kraju razgovora za Fenu akademik Duraković.
