Koronavirus Koronavirus je velika nepoznanica, novi koronavirus (COVID-19) neprilagođen je ljudima, ima veliku agresivnost i prijemčivost i eksplozivno se širi, ne poznaje granice. Problem je što je virus nov i za njega nemamo razvijen imunitet, obolijevaju svi, prvenstveno najosjetljivije, starije i odranije hronično oboljele osobe, kaže prim. mr. sci. dr. Alija Drnda, specijalista infektologije.
Infektologinja s višedecenijskim kliničkim iskustvom, dr. Drnda pojašnjava da, prema dosadašnjim analizama, infekcija koronavirusa u skoro 80 posto slučajeva uzrokuje blagu bolest i većina oboljelih se oporavlja, 14 posto ima težu kliničku sliku, a šest posto ima teški oblik bolesti.
Naglašava da je infektivnost koronavirusa, tj. sposobnost prijenosa s bolesne na zdravu osobu, znatno veća, ali je blažeg toka bolesti i smrtnost je manja u odnosu na SARS i MERS.
- Prethodni virusi koji su izazivali epidemije SARS (teški akutni respiratorni sindrom ) 2002. godine proširio se u 33 države, s više od 8.000 osoba zaraženih, među kojima je svaka deseta oboljela osoba umrla. Deset godina kasnije, 2012., u Saudijskoj Arabiji pojavio se MERS (bliskoistočni akutni respiratorni sindrom), na ljude je prešao s deva u pustinji. Proširio se na 20 država, zaraženo je skoro 2.500 ljudi i svaka treća oboljela osoba je umrla. Dakle, MERS je imao zaista visok stepen smrtnosti. Oba navedena virusa su respiratorni virusi iz porodice koronavirusa. U epidemiji svinjske gripe 2009. godine umrlo je više stotina hiljada osoba, uglavnom u Africi i jugoistočnoj Aziji. U svijetu u epidemiji gripe godišnje umire između 250.000 i 650.000, ovisno o soju virusa koji cirkuliraju. Razni sojevi mogu izazvati blaže ili teže simptome bolesti, a virus iz godine u godinu mutira - pojašnjava dr. Drnda.
Dr. Drnda kaže da se u BiH, shodno praćenju epidemiološke situacije u okruženju, na vrijeme reagiralo, da su se veće zdravstvene institucije reorganizirale, da su formirani krizni štabovi s više nivoa.
- Nažalost, najprimjerenije bi bilo da se to dešavalo s nivoa države, ali nikad nije kasno... Nadam se da će prijenos infekcije biti usporen, ne eksplozivan kao u drugim zemljama. Od neprocjenjive važnosti je pridržavati se preporuka WHO-a i naredbi Kriznog štaba da preduprijedimo scenarij masovne epidemije. Preporuke su donesene, ali prateći informacije medija, ipak se ne primjenjuju u potpunosti, ima propusta, što bi nas moglo koštati - upozorava infektologinja Drnda.
Doktorica navodi kako situaciju treba svakako shvatiti ozbiljno, ali da nema razloga za pretjeranu paniku.
- Primarna je disciplina i jasna svijest samih građana o potrebi i mjerama zaštite svog zdravlja i ostalih oko nas. Alarm zvoni jasno i glasno za razumno ponašanje. Sumnjive izolirati, pratiti, testirati i, naravno, mobilisati sve raspoložive snage.
Pranje i dezinfekcija ruku i površina ključni su za sprečavanje infekcije. Virus ulazi u tijelo kroz sluznicu očiju, nosa i usta, stoga ih ne dirati neopranim rukama - poručila je prim. mr. sci. dr. Alija Drnda, specijalista infektologije.
