Odluka Ustavnog suda BiH o poljoprivrednom zemljištu na prostoru bh. entiteta RS uzburkala je domaću političku scenu do te mjere da je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, otvoreno zaprijetio secesijom teritorija koji se nalazi pod kontrolom njegovog SNSD-a. 

Nacionalna ugroženost

Iza halabuke koja se digla, prema riječima prof. Dževada Mahmutovića, aktuelnog zamjenika ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH i jednog od sedmorice potpisnika apelacije Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti člana 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS, stoji očigledna namjera da se ogroman novac slije u džepove tajkuna.  

- Suština su koncesije. U RS žele dijeliti zemljište privatnicima, odnosno već je podijeljeno i prevedeno na privatnike. Žele pod koncesiju davati zemljište oko rijeke Drine i sve su to ranije pokušavali. Iza priče o zaštiti entiteta krije se namjera dodjele koncesije tajkunima, odnosno bogaćenje pojedinaca - kaže Mahmutović.

Reakcije iz bh. entiteta RS su iznenadile i prof. Nedima Ademovića, uglednog pravnog stručnjaka, koji napominje da je Ustavni sud još 2012. godine odlučio da je cjelokupna državna imovina, zajedno s javnim dobrima, pa samim tim i poljoprivrednog zemljišta, svojina države BiH, a ne entiteta.

- U međuvremenu, nije došlo do bilo kakvih promjena koje bi utjecale na sudsku praksu.

Tako ova odluka Ustavnog suda BiH je samo potvrdila taj stav. Samim tim, pravno gledajući, nije bilo prostora za bilo kakvu reakciju. Shodno tome, ova reakcija je čisto politička odluka javnih dužnosnika svih nivoa vlasti koji dolaze iz RS, prvenstveno iz SNSD-a. Reakcija nema veze s pravom. To je i razlog što Milorad Dodik, sve vrijeme ove krize u trajanju, u potpunosti izbjegava da spominje odluku Ustavnog suda BiH iz 2012. godine. To svjesno radi jer ta odluka deplasira njegov politički angažman danas. To želi da izbjegne po svaku cijenu – smatra profesor Ademović.

Pričom o nacionalnoj ugroženosti, o eventualnoj secesiji ili blokadom institucija BiH, Dodik je faktički počeo predizbornu utrku. Također, priča o narušavanju Dejtonskog mirovno sporazuma je bez ikakvog osnova.

- Ne mijenja se omjer 51:49. Ko govori o tome, obmanjuje javnost. Država BiH je jedinstven teritorij i to je definirano Ustavom BiH. Neće doći do pomjeranja entitetskih linija, kao što niko neće tovariti zemlju i odvoziti na drugu lokaciju. Zemljište o kojem je riječ bilo je upisano kao društvena svojina ili opštenarodna imovina. Potpisan je i Sporazum o sukcesiji koji je međunarodni ugovor i u kojem stoji da državna imovina prelazi na države sukcesore. Šta hoće oni s ovim? Da mijenjaju Sporazum o sukcesiji. Ne, to nije moguće i bolje za sve je da se postupi po odluci Ustavnog suda - smatra Mahmutović.

Mahmutović navodi kako je lako ispitati ko je odgovoran ukoliko se odluka u razumnom roku ne objavi.

- Neizvršavanje odluke je krivično djelo. Krivično djelo je i ako neko nastavi postupati po odredbama člana 53. koji je obrisan. Ustavni sud je kategorija definirana Ustavom BiH. Posljednja odluka je ispolitizirana jer Milorad Dodik želi da sve kontrolira u ovoj državi. Ustavni sud BiH je van njegove kontrole i on ovakvim svojim djelovanjem želi da i Ustavni sud stavi pod svoju kontrolu kao što je to uradio sa svim institucijama u bh. entitetu RS, pa i opozicionim strankama – jasan je Mahmutović.

Pragmatični ljudi

Uporne su tvrdnje iz bh. entiteta RS kako je država BiH formirana 1995. godine, odnosno da postoji od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Takve tvrdnje, prema profesoru Ademoviću, nisu prioritetan razlog za velika politička previranja.  

- Kod njih je to stvar interesa, jer je poljoprivredno zemljište, tj. javno dobro uopćeno, stvar, prije svega, borbe za imovinske interese. To su veoma pragmatični ljudi kojima su materijalne vrijednosti potrebne radi mogućnosti efektivne vladavine nad stanovništvom. Nema tu neke ideologije. Naravno, usput se pokušava i dokazati teza da je BiH jedna sasvim nova država, nastala 1995. godine, željom dva entiteta da stvore zajednički prostor djelovanja, neka vrsta konfederacije. To je stara stvar. Međutim, malo je današnjih političara i javnih dužnosnika koji su istinski ideolozi te teorije. Kad razgovarate s običnim svijetom u RS, većina ih voli BiH i smatraju je svojom državom, ali ne smiju to javno govoriti jer se boje režimske odmazde – kaže Ademović.

Nemoguće je potpisati novi sporazum o sukcesiji

Mahmutović smatra kako je potrebno omogućiti Komisiji za državnu imovinu da radi svoj posao. 

- Ništa se dramatično neće dogoditi. Nemoguće je, ponavljam, potpisati novi sporazum o sukcesiji, nemoguće je promijeniti Ustav BiH i reći da država BiH nema svoj kontinuitet. Komisija za državnu imovinu treba obaviti svoj dio posla kako bi se državna imovina mogla nesmetano koristiti – decidiran je Mahmutović.

Najopasniji rušitelj pravne države

Niz odluka Ustavnog suda BiH nije ispoštovano. Zbog toga postoji opravdana sumnja da će se u nedogled odgađati postupanje po odluci koja je jasna i nedvosmislena.  

- Tačno je da je odluka konačna i obavezujuća, ali smo očevici otvorenog i brutalnog neizvršavanja odluka Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava. To ne radi samo Dodik, već to radi javna vlast u cijeloj BiH, gdje god to nekoj većini koja je neprikosnovena ne konvinira. Naravno, Dodik je najopasniji rušitelj pravne države jer to otvoreno radi i dovodi u pitanje osnovne državne vrijednosti i postulate, kao što su suverenost, sekularnost, pravna država, složenost uređenja itd. – ističe prof. Ademović.