Nakon što je Centralna izborna komisija (CIK) BiH potvrdila rezultate općih izbora 2018. godine, pojedini akteri izbornog procesa su izrazili sumnju u pogledu broja nevažećih glasačkih listića i nastojali su to da povežu sa zloupotrebama i nezakonitostima.
Kako je danas saopćeno iz CIK-a, iako niko od 60.000 posmatrača nije stavio primjedbu u zapisnik s biračkog mjesta u vezi s brojanjem glasačkih listića, Centralna izborna komisija je donijela zaključak i usvojila metodologiju o analizi nevažećih glasačkih listića.
Suština usvojene metodologije je bila utvrditi reprezentativan uzorak za analizu nevažećih glasačkih listića, na sistematičan način izvršiti obradu nevažećih glasačkih listića, te dobiti mjerljive pokazatelje na osnovu kojih će se pokušati dati relevantan odgovor na pitanje strukture i osnova nevažnosti glasačkih listića.
Analizom, koja je provedena od 9. decembra 2019. godine do 23. februara 2020. godine, obuhvaćeno je 300 biračkih mjesta, odnosno za svaki organ vlasti po 50 biračkih mjesta, na dovoljno reprezentativnom uzorku. Naglašavamo da je riječ o analizi, a ne o brojanju glasačkih listića.
- Analizirano je 2,90 posto svih nevažećih glasačkih listića na općim izborima 2018. godine, odnosno 15.482 nevažeća glasačka listića u okviru kojih je utvrđeno postojanje 8.365 ili 54,04 posto praznih (neobilježenih) glasačkih listića, 3.830 ili 24,73 posto precrtanih (neobilježenih, a prekriženih) glasačkih listića, zatim 3.001 ili 19,38 posto glasačkih listića na kojim su zaokružena 2 ili više političkih subjekata i 286 ili 1,85 posto glasačkih listića sa dopisanim sadržajem. Bitno je napomenuti da je analiza pokazala da su svi analizirani nevažeći glasački listići autentični, odnosno da nije bilo kopiranih glasačkih listića bez vodenog žiga – navedeno je u zaključku analize.
Iz rezultata analize se može zaključiti da je u ogromnom broju, skoro 80 posto, analiziranih nevažećih glasačkih listića prazno, neoznačeno ili prekriženo.
Cilj ove aktivnosti CIK-a je, kako navode, bio dobiti stručni nalaz o izvršenoj analizi nevažećih glasačkih listića kako bi se mogle poduzeti konkretne mjere koje bi dovele do smanjenja broja nevažećih glasačkih listića na budućim izborima.
- Jedna od mjera koja može biti predložena jeste da se na glasačkom listiću predvidi opcija „Ne glasam ni za koga“, što već kao praksa postoji u nekim državama i da se prazan neoznačen glasački listić ne broji u nevažeće glasačke listiće - saopćili su.