Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine otvoren je prije 132 godine, preživio je tri rata, česte finansijske probleme, ali njegove izložbe i danas privlače veliki broj posjetilaca. Jedna od najznačajnijih kulturnih institucija u našoj zemlji osnovana je 1. februara 1888. godine. Mnogi bh. stručnjaci navode kako predstavlja najstariju naučnu i kulturnu ustanovu ovog tipa u BiH, koja čuva historiju i identitet naše male zemlje.

Prva ideja o osnivanju

Prva ideja o osnivanju ovog muzeja datira još iz polovine 19. stoljeća, dok je prostor naše zemlje, kao Bosanski pašaluk, pripadao Osmanskom carstvu. No, ideja je realizirana četiri decenije poslije dolaskom nove vlasti. Austro-Ugarska je 1878. godine okupirala Bosanski pašaluk te je donijela nove političke i društvene ciljeve, običaje, ali i vrijednosti. Njihovi ciljevi su uključivali i promociju nauke kroz istraživanje, akademski i institucionalni razvoj.  

Naša zemlja privlačila je pažnju mnogih naučnika, posebno onih iz Austro-Ugarske, ali i pseuodonaučnika i lovaca na blago. Prvo je osnovano Muzejsko društvo, a zatim i Zemaljski muzej. Tada je Zemaljska vlada, kao osnivač institucije, imenovala za direktora Muzeja vladinog savjetnika Kostu Hermana (Hörmann).

Davne 1909., počela je gradnja novog muzejskog kompleksa od četiri paviljona i Botaničkog vrta, a završena je 1913. Dugo je to bio jedini namjenski izgrađen muzejski kompleks na prostoru bivše Jugoslavije. U njemu je Zemaljski muzej BiH smješten i danas.

Ekipa “Dnevnog avaza”, u povodu obilježavanja 132. godišnjice, posjetila je Zemaljski muzej. Jedna od najznačajnijih kulturnih institucija u BiH čuva tri miliona eksponata, od kojih su najzanimljiviji izloženi u stalnim izložbenim postavkama Muzeja, koji ima tri odjeljena za javnost: Odjel za arheologiju, Odjel za prirodne nauke i Odjel za etnologiju.

Tokom obilaska Zemaljskog muzeja razgovarali smo s kustosicom Anom Marić, koja nas je provela kroz Odjel za arheologiju, koji odiše posebnom i neopisivom energijom. Kad god ovaj muzej otvori besplatno svoja vrata za sve posjetioce, red za Hagadu bude izuzetno dug. Hagadu je u Sarajevo donijela jevrejska porodica Kohen nakon što je u 15. stoljeću protjerena iz Andaluzije, a u posjedu Zemaljskog muzeja čuva se od 1894. Svakako da je ovaj eksponat jedan od najinteresantnijih.

Zanimljiva je činjenica da, kako biste došli do preostalih muzejskih odjela, morate proći kroz Botanički vrt. Bez obzira na godišnje doba, on je čaroban. U Botaničkom vrtu, kako bi to čuveni pjesnik Mak Dizdar kazao, leže kameni bijeli spavači.

Vrijedni etnološki predmeti

Tu počiva i ruža kralja Tvrtka iz 14. stoljeća, o kojoj se brinu vrijedni radnici Zemaljskog muzeja, ali je zima i sve endemske vrste u Botaničkom vrtu čekaju proljeće.

Pažnju svih posjetilaca posebno privlači biblioteka Zemaljskog muzeja. Svakodnevno je otvorena za čitaoce, ali u njen depo mogu ući samo zaposlenici.

Laganom šetnjom i s oduševljenjem obilazimo i naredna dva odjeljenja.

Odjel za prirodne nauka je naredna stanica koja nas je oduševila. Na ovom odjelu možemo vidjeti sve biljne i životinjske vrste koje su obitovale ili obitavaju na tlu naše zemlje, ali i druge, koje potječu iz drugih zemalja svijeta.

Odjel za etnologiju ostavlja utisak tradicionalne bh. gradske kuće. Vrijedne etnološke predmete, ali i najskuplje komplete narodnih nošnji, možete vidjeti na ovom odjelu.

Nakon obilaska, ugostio nas je i direktor Zemaljskog muzeja Mirsad Sijarić, koji kaže da i dan-danas imaju iste probleme, zbog kojih je Zemaljski muzej bio zatvoren tri godine.  

- U Muzeju se radi punom parom. Ostvarujemo saradnju s drugim kulturnim i muzejskim institucijama. Često imamo gostujuće izložbe. Pozivamo sve da nas posjete, pripremili smo mnogo sadržaja za sve posjetioce - kazao je Sijarić.

Raznovrstan program

Posjetiocima će danas biti pružena prilika da vide mali dio bogatih fondova muzejske biblioteke u BiH. U Muzeju će se održati brojna stručna i naučna predavanja, između ostalog i panel-diskusija “Potreba ili luksuz”.