Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila je u četvrtak globalnu opasnost epidemijiskih razmjera zbog posljedica koje je izazvao koronavirus. Glavni razlog za ovakvu odluku nije samo ono što se događa u Kini nego i u ostalim državama.  

Prema posljednjim podacima, potvrđeno je da je više od 8.000 zaraženih, od toga 7.800 u Kini, a 1.400 pacijenata je u kritičnom stanju. 

Smrtni slučajevi

Ovo je šesta globalna uzbuna od 2009. godine. Pandemija svinjske gripe proglašena je 2009., a umrlo je skoro 284.500 ljudi.

U zapadnoj Africi je od 2013. do 2016. proglašena epidemija ebole, koja je dovela do smrti 11.300 ljudi. Virus zika se 2016. proširio na 60 zemalja te je došlo do 2.300 slučajeva beba rođenih sa mikrocefalijom. U 2019., u Kongu je proglašena epidemija ebole, koja je do sredine januara ove godine uzrokovala 2.236 smrtnih slučajeva.

Stručnjaci ističu da se u posljednjih 30 godina pojavilo 39 ubojitih bolesti koje su uglavnom prešle sa životinja na ljude.

- Svakog dana nešto imamo, to se stalno dešava. Mutacije budu u korist virusa i zato se on više razmnožava i širi. Steknu se i drugi uvjeti koji omogućavaju lakše i brže širenje. Nikad ne znamo kad će se on javiti. To su novi virusi i oni stari što su se promijenili i opet postali aktuelni. Koliko ih ima, niko ne zna – kaže prof. dr. Mirsada Hukić, specijalista mikrobiologije i član Evropske akademije nauka.

Problem nastaje onog momenta kad se virus toliko promijeni da je nov za čovjeka. Do izražaja dolazi kad sa životinje prijeđe na čovjeka, jer animalni virusi, prema pravilu, kad prijeđu na čovjeka, predstavljaju novinu za ljude.

Brza reakcija

Virusi koji su, naprimjer, prisutni kod ptica, za životinje mogu izazvati oboljenja i ugibanje, ali za čovjeka predstavljaju nov, nepoznat antigen i, na prvu, nije poznato kako će se ponašati u organizmu. Nije poznato ni hoće li izazvati oboljenje ili rezultirati smrću.

Antivirusi postoje, ali stručnjaci ističu da problem nastaje kad virus mutira i postane nepoznat i jak protivnik. Veliki je problem kad lijekovi koji su ranije djelovali, zbog mutiranja virusa, više nisu djelotvorni. Epidemiolozi ističu da je uzbuna velika, jer je potrebno brzo reagirati i spriječiti širenje kako ne bi došlo do pandemije.

Lasa virus: Godišnje umire skoro 5.000 ljudi

Prvi slučaj zaraze kod ljudi zabilježen je 1969. godine kod jedne medicinske sestre u nigerijskom gradiću Lasa. Virus prenose glodavci u zapadnoj Africi. Lasa virus izaziva povraćanje i proljev, a zatim hemoragičnu groznicu. Godišnje se tim virusom zarazi skoro 300.000, a umre ih skoro 5.000 ljudi.

Marburg: Stopa smrtnosti 90 posto

Virus je dobio ime po njemačkom gradu Marburgu, gdje se 1967. godine pojavio kod zaposlenika u jednom laboratoriju koji su radili istraživanja sa zaraženim zelenim majmunima iz Ugande. Od marburške groznice tada je stradalo sedam ljudi. Marburg virus izaziva hemoragijsku groznicu, bolest obilježenu teškim krvarenjem, zatajenjem organa i, u mnogim slučajevima, smrću. Stopa smrtnosti osoba zaraženih ovim virusom je 90 posto.

Nipah: Opasnost skrivena u šišmišima

Kao inspiracija za film “Zaraza” Stivena Soderberga (Steven Soderbergh) iz 2011. godine poslužio je virus nipah koji se 1998. pojavio u istoimenom selu u Maleziji. Taj virus prenose šišmiši, a nipah je te godine najprije ubio hiljade svinja da bi već za nekoliko sedmica prešao na čovjeka i usmrtio stotinjak ljudi. Nipah je ubrzo svrstan u četvrtu, najvišu kategoriju biološke opasnosti, što znači da se proučava u specijalnim laboratorijima uz najveće moguće mjere opreza.

Zika: Prenose ga tropski komarci

Virus je porijeklom iz Afrike, a nazvan je prema tropskoj šumi Zika u blizini jezera Viktorija u Ugandi, gdje je 1947. godine prvi put izoliran kod majmuna. Virus se proširio duž ekvatorijalne Afrike te kasnije u Aziji, Polineziji i prije nekoliko godina u Americi. Prenosi ga tropski komarac Aedes aegypti. Zaraza se kod ljudi javlja nakon uboda agresivne ženke komarca. Većina zaraženih ne primjećuje nikakve simptome, ali je zika vrlo opasan za trudnice, jer zaraza tim virusom u trudnoći može rezultirati rađanjem djece sa mikrocefalijom.  

Denga groznica: Godišnje se zarazi 50 miliona ljudi

Denga groznica je poznata i kao kostolomna groznica. Riječ je o tropskoj bolesti koju uzrokuje virus dengue, a prenose ga tropski i tigrasti komarac. Simptomi su visoka temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima te osip sličan ospicama, a u težim slučajevima mogu se javiti jaka krvarenja koja rezultiraju smrću. Godišnje se denga groznicom zarazi između 50 i 100 miliona ljudi. Prije desetak godina, u Hrvatskoj je zabilježen prvi slučaj te bolesti.

Ebola: “Rezervoar” su voćni šišmiši

Pojavila se 1976. godine u jednom selu uz obalu rijeke Ebole u Kongu, a nakon toga je zabilježeno dvadesetak epidemija te bolesti u Africi. Najgora i medijski najviše eksponiran bila je epidemija u zapadnoj Africi koja je od 2013. do 2016. odnijela živote 11.300 ljudi. No, globalizacija i gusti avionski promet tada su rezultirali s nekoliko slučajeva ebole na Zapadu. Najvjerovatniji “rezervoar” virusa su voćni šišmiši. Ljudi se zaraze kontaktom s krvlju, organima ili drugim tjelesnim tekućinama zaraženih čimpanzi, gorila, voćnih šišmiša, majmuna, šumskih antilopa i drugih vrsta. Simptomi bolesti su: visoka temperatura, groznica, bolovi u mišićima, glavobolja, povraćanje i proljev te, naposljetku, obilno krvarenje, koma i smrt.

Velike boginje: Umrlo između 300 i 500 miliona ljudi

Bolest koja je u Evropi bila prisutna hiljadama godina, prenosi se tjelesnim tekućinama, zrakom te preko odjeće. Velike boginje kod skoro 30 posto zaraženih izazivaju smrt, a kod preživjelih često ostavljaju trajnu unakaženost ili sljepoću. Iako je vakcina otkrivena još 1796. godine, smatra se da je samo u 20. stoljeću od te bolesti umrlo između 300 i 500 miliona ljudi. Virus je 1977. godine iskorijenjen među ljudskom populacijom.

Svinjska gripa: Stepen pripravnosti na pet!

Pandemija svinjske gripe 2009. uzrokovana je novim sojem virusa gripe (tip A, podtip H1N1), koji su zdravstvene službe prvi put identificirale u martu 2009. Lokalni izvori zaraze nalik gripi otkriveni su na tri mjesta u Meksiku. Prisutnost je potom potvrđena u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi, Španiji, Velikoj Britaniji, Novom Zelandu, Njemačkoj, Izraelu i Australiji. Usljed razvoja događaja, Svjetska zdravstvena organizacija podigla je nivo pandemijskog stepena pripravnosti na 5. To znači da je "zaraza široko rasprostranjena među ljudima". 

Malarija prisutna skoro 4.000 godina

Malarija je bolest koja je među ljudima prisutna skoro 4.000 godina. Prenosi se komarcima, koji bolest prenose na čovjeka dok se hrane njegovom krvlju. Simptomi uključuju visoku temperaturu, groznicu, bol u mišićima te glavobolju. Malarija je, otkad se pojavila, uzrokovala velik broj smrti širom svijeta te je broj života koje je odnijela teško procijeniti. Iako se danas uspješno liječi, malarija je još veliki problem u svijetu, posebno u siromašnim zemljama, gdje lijekovi nisu dostupni.

AIDS: Najraširenija bolest današnjice

AIDS je zasigurno najozloglašenija i najraširenija bolest današnjice. Pojavila se osamdesetih godina prošlog stoljeća i od tada ubila više od 25 miliona ljudi. AIDS je hronična neizlječiva bolest uzrokovana HIV-om. Prenosi se krvlju, seksualnim kontaktom, sa majke na nerođeno dijete, tokom poroda i poslije dojenjem.

Prema nekim statistikama, trenutno je 33,2 miliona ljudi u svijetu HIV pozitivno, a samo 2007. godine od AIDS-a je umrlo 2,1 milion ljudi.