Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović primili su danas delegaciju Saveza dobitnika najviših ratnih priznanja Federacije BiH, saopćeno je iz Predsjedništva BiH.
Razgovarano je o radu tužilaštava i sudova u predmetima vođenja istraga i postupaka protiv optuženih za ratne zločine iz redova Armije i MUP-a Republike BiH. Konstatirano je da se optužnice u ovim slučajevima podižu neselektivno, dok se zanemaruju masovni i zločini drugih vojnih formacija. Zbog toga se, kako je naglašeno, osnovano sumnja da je riječ o pokušaju da se kroz djelovanje dijela pravosuđa pokuša izmijeniti karakter rata.
Predstavnici Saveza dobitnika najviših ratnih priznanja FBiH istaknuli su hitnu potrebu za konkretnim reakcijama na spomenute procese, koje bi bile i institucionalne i političke, ali i reakcijama u širem društvenom smislu. S tim u vezi je istaknuto da se Državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina, koja je u načelu dobar dokument, pretvorila u svoju suprotnost jer postoji potpuno neprihvatljiv disbalans u podizanju optužnica protiv pripadnika Armije i MUP-a Republike Bosne i Hercegovine u odnosu na pripadnike agresorskih i separatističkih vojnih formacija.
Navedeno je da je ta vrsta disbalansa u podizanju optužnica posljedica potpune zapuštenosti rada sudstva i tužilaštva i političke mobilizacije protiv države Bosne i Hercegovine, pri čemu je evidentna sprega između političkih centara izvan granica države Bosne i Hercegovine i unutrašnjih aktera, koji svoje aktivnosti baziraju na lažnim svjedočenjima i podmetanjima. Naglašeni su eklatantni primjeri neselektivnog podizanja optužnica i donošenja presuda protiv pripadnika Armije i MUP-a Republike Bosne i Hercegovine po komandnoj odgovornosti, i to upravo u onim gradovima, poput Goražda, koji su u najširim razmjerama pretrpjeli ogromne posljedice usljed agresije na državu Bosnu i Hercegovinu.
Naveden je i primjer Sarajeva, gdje niko od konkretnih počinitelja zločina tokom opsade grada nije odgovarao za ubistva civila. Istaknuto je da, s jedne strane, postoje brojne optužnice za branioce bosanskohercegovačkih gradova, a s druge, niko od pripadnika agresorskih snaga nije ni optužen za teror i počinjene masovne zločine nad građanima tih gradova.