Livno je jedan od najstarijih gradova u BiH, pa stoga i jedan od gradova s bogatim kulturno-historijskim i spomeničkim nasljeđem u koje spadaju, ili su spadale i brojne kule i utvrde.  

Značajna građevina

Zapravo, čitav kompleks Starog grada je spomenik pod zaštitom države od 2004. godine. Ali uprkos toj činjenici njegovo kulturno blago sve više propada. Ovih dana je srušena i poznata Ćinćilova kula na vrhu Lisičinog sokaka, jedna od rijetkih preostalih kula u kojoj se odavno nije stanovalo i koja se tokom posljednjih godina, a posebno prošle godine, bila dobro urušila da bi joj u septembru pao i krov pa je postala opasnost za okolne kuće i prolaznike.

No, umjesto da se iznađu sredstva i kula zaštiti, ona je osuđena "na smrt-rušenjem" , što se i desilo ovih dana. Ćinćilova, ili Jurkićeva i Vrdoljakova kula, kako je još zovu, građena je još u osmanskom dobu, a poznata je po tome što je u njoj bila jedna od prvih livanjskih škola u kojoj je stanovao i učitelj bio Silvije Strahimir Kranjčević.

Livnjaci su ovu kulu smatrali jednim od značajnijih kulturnih spomenika. U njoj je stanovao i djed poznatog slikara Gabrijela Jurkića, a 1853. godine bila je u kuli i austrijska konzularna agencija. Nakon 1886. godine i Trgovačka škola. Da je Ćinćilova kula nekada bila značajna građevina svjedočila su sve do rušenja i teška kovana vrata odavno rastvorena. U navedenoj kuli je među posljednjima stanovala i porodica Blaža Propadala.

- Ćinćilova kula na svim je razglednicama Livna. Ovim je definitivno uništen jedan od simbola grada i jedan neponovljivi spomenik kulture. Nažalost ovo nije ni prvi ni posljednji kulturocid u ovom prekrasnom gradiću, s kojim se mnogi od nas itekako ponosimo - zapisao je u komentarima o rušenju kule poznati livanjski umjetnik i muzičar Ivica Propadalo sa zagrebačke adrese.

Osudili rušenje

Rušenje kule osudio je i veliki broj drugih Livnjaka. Među poznatijim livanjskim kulama bile su i kule begovskih porodica Ljubunčića, Duratbegovića, Gagića, Borića, Firdusa…