Hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu i novi izvjestilac za Crnu Goru Tonino Picula kazao je u razgovoru za "Dnevni avaz" kako Evropski parlament i u novom mandatu intenzivno i s velikom pažnjom prati sva dešavanja u BiH.
- Kontinuirano se prati razvoj događaja u BiH i svakako se pozdravlja dugoočekivani dogovor o formiranju vlasti. Evropski parlament dosljedno podržava BiH i sada se očekuje da u ovim novim okolnostima napokon proradi i zajednička delegacija Parlamenta EU i BiH. Kao što je poznato, ona se nije sastala od 2015. zbog odbijanja pravilnika o radu od dijela zastupnika iz BiH. Treba podsjetiti da se radi o standardnom dokumentu koji su ranije prihvatile sve ostale zemlje kandidatkinje ili potencijalne kandidatkinje. Nije, nažalost, prošao ni kompromisni prijedlog pravilnika, predložen od Evropskog parlamenta. Ovaj slučaj samo odražava visok nivo nefunkcionalnosti i općeg nepovjerenja unutar postojećeg sistema u BiH - kazao je na početku razgovora Picula.
Ističe da je BiH, i pored činjenice da je vlast formirana nakon 14 mjeseci, uvijek partner EU institucijama.
- Svjesni smo političke realnosti i kompleksnosti u BiH i zato smatram da sada treba ozbiljno pristupiti poslu u promijenjenim okolnostima. Zaboravlja se kako je vrijeme neobnovljivi resurs. Od BiH se sada očekuje da predano pristupi dugo najavljivanim reformama na koje se jasno obavezala. U tome će imati bezrezervnu podršku pogotovo nas, europarlamentaraca, koji ćemo učiniti sve s naše strane da pomognemo. No, odgovornost je, prije svega, na BiH i očekujem da će izabrani dužnosnici odgovorno obavljati svoju dužnost - naglašava Picula.
Upitan da prokomentira odnose između Hrvatske i BiH, naš sagovornik ističe da su oni oduvijek bili dobronamjerni i prijateljski.
- Previše nas toga spaja, imamo mnogo zajedničkih interesa i ključnu obavezu prema građanima da konstruktivno sarađujemo. To, naravno, nikako ne isključuje potrebu da se o problemima otvoreno i strpljivo razgovara. Bilo bi poželjno da svaka garnitura na vlasti iza sebe ostavi manje neriješenih problema nego što ih je zatekla. Za početak, bilo bi optimalno izbjegavati ponavljanje poteza koji su u prošlosti samo besplodno dizali tenzije - napominje Picula.
Osvrnuo se i na izbor Zorana Milanovića kao novog predsjednika Republike Hrvatske. Istaknuo je da se nada da će se u budućem periodu pristupiti racionalnije.
- Nadam se da će novoizabrani predsjednik posvetiti posebnu pažnju BiH i racionalnije pristupiti rješavanju međusobnih otvorenih pitanja. Odlazeća predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović povremeno je nespretnim i nekorektnim izjavama dovodila u pitanje proklamiranu politiku prema BiH da bi pri kraju mandata bila vidljiva i određena bezidejnost po tom pitanju - potcrtava hvatski europarlamentarac.
Još je jednom naglasio šta se očekuje tokom hrvatskog predsjedavanja Evropskom unijom te je istaknuo da je tu Hrvatska naglasila četiri prioriteta.
- Hrvatska je objavila program predsjedavanja u kojem je naglasila četiri prioriteta. To su, dakle, Evropa koja se razvija, koja povezuje, koja štiti i koja je utjecajna. Svim tim prioritetima zajedničko je da se oni dugoročno ne mogu u potpunosti ostvariti bez proširenja na zapadni Balkan. To znači kako će posebna pažnja biti posvećena partnerima na zapadnom Balkanu. A među njima, nakon veta Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, definitivno treba ozbiljno obnoviti optimizam i dati vjetar u leđa. Zato je Hrvatska odlučila organizirati zagrebački samit kao vrhunac svog predsjedavanja, na kojem bi trebalo nedvosmisleno zajamčiti našim partnerima sa zapadnog Balkana da članstvo u Evropskoj uniji nema alternativu i da će, kad se stvore uvjeti i ispune kriteriji, zaista biti primljeni u EU - dodaje Picula.
Kazao je da se nada da će na samitu koji seu maju održava u Zagrebu, donijeti pomake kada je u pitanju počinjanje pristupnih pregovora za Sjevernu Makedoniju i Albaniju.
- Moja se očekivanja kreću negdje između zdrave skepse zbog činjenice da EU još nije prevladala svoje interne disparitete i opravdanog optimizma zbog narasle svijesti da daljnje odgađanje odluke sve više šteti bloku. Pozitivnom raspletu nastojat ću dati svoj doprinos kao izvjestilac Evropskog parlamenta za preporuke o zapadnom Balkanu. U saradnji sa što većim brojem dionika, ponudit ću set konkretnih prijedloga da se politika proširenja nadogradi u skladu s novim okolnostima. Cilj samita u Zagrebu je konsenzualno osnaživanje tog procesa. Do tada, očekuje nas mnogo posla. Komisija je najavila da će se nadovezati na francuski non-paper i predložiti novu metodologiju do kraja ovog mjeseca. Dakle, u narednim mjesecima bit će pomaka. Nadam se u dobrom pravcu - zaključuje Picula.
Dotakao se i napetosti između Crne Gore i Srbije. Još jednom je ponovio da je Crna Gora posljednjih godina meta internih, ali i regionalnih aktera, koji se ne mire s njenom proevropskom i atlantskom orijentacijom.
- Više puta sam upozoravao da stabilnost na zapadnom Balkanu ovisi o rješavanju otvorenih pitanja između država, ali i o saniranju podjela unutar pojedinih država. Najgore je ako se ta dva izvora napetosti kombiniraju. A upravo o tome je riječ u najnovijem pokušaju destabilizacije Crne Gore. Crna Gora je u posljednjih nekoliko godina permanentno meta internih, regionalnih, kao i osporavanja aktera izvan EU, koji se ne mire s njenom proevropskom i atlantskom orijentacijom. Pozivam na smirivanje tenzija, kao i na racionalan i konstruktivan dijalog. Samo tako, međusobnim uvažavanjem i saradnjom, države Zapadnog Balkana mogu napredovati prema željenom članstvu u EU. Destruktivno ponašanje može samo prouzrokovati dodatne negativne implikacije za perspektivu članstva u EU, za pojedinu zemlju i regiju u cjelini - upozorava naš sagovornik.
