Milan Tegeltija, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH, komentirao je u intervjuu za “Dnevni avaz” rad ove institucije u protekloj godini, ali i aferu “Potkivanje” u kojoj se našao, izvještaj Rajnharda Pribea (Reinhard Priebe), njemačkog eksperta za pravosuđe...

Tegeltija se osvrnuo i na napade na VSTV, posebno na to od koga oni dolaze, i šta je sve urađeno da se poboljša rad ove institucije.

Pokušaj diskreditacije

- Rekao bih da je prošla godina izuzetno turbulentna i ekstremno izazovna. Godina u kojoj je pravosuđe, a na prvom mjestu VSTV BiH, bilo izloženo do sada nezabilježenim, koordiniranim i sinhroniziranim političko-paraobavještajnim napadima. Godina u kojoj je došlo do besprizornog korištenja svih onih beskrupuloznih metoda u pokušajima diskreditacije ne samo institucionalnog nego i ličnog integriteta i digniteta velikog broja sudija i tužilaca, na čelu sa mnom i VSTV-om - rekao je Tegeltija.

Koliko se pravosuđe, kad govorite o tim napadima, pokazalo snažnim da sačuva svoju nezavisnost i da radi u takvim uvjetima?

- Prošla godina je bila i godina u kojoj je na djelu bila javna satanizacija članova Vijeća, sudija i tužilaca, pa čak i njihovih porodica. Godina u kojoj je pravo na život dobio izuzetno agresivan i neprimjeren rječnik kroz različite vrste etiketiranja sudija i tužilaca. Godina u kojoj se makijavelističkim metodama pokušalo uništiti jezgro pravosudne nezavisnosti i povratiti političko-paraobavještajna kontrola nad pravosuđem, sve to pod geslom “dobrih namjera” borbe protiv korupcije i efikasnijeg pravosuđa.

Koliko ste zadovoljni radom Vijeća, posebno ako se zna da je bilo određenih “trzavica” među samim članovima?

- U svakom kolektivnom tijelu koje broji 15 ljudi koji su samostalni u razmišljanjima, ima trzavica i ne bi bilo normalno, a rekao bih čak ne bi bilo ni poželjno da ih nema. To bi, onda, bilo jednoumlje. Visoko sudsko i tužilačko vijeće je po svojoj prirodi demokratska institucija, u kojoj se sučeljavaju različita mišljenja.

Želim, međutim, da naglasim da je VSTV, bez obzira na sve trzavice koje su, kako rekoh, sasvim normalna stvar, kad god su u pitanju bile krucijalne stvari za nezavisnost i integritet pravosuđa, bio jedinstven, što pokazuje veliku odgovornost i zrelost članova i to pokazuje snagu ovog saziva. Bit ću potpuno iskren, s obzirom na uvjete u kojima je VSTV radio prošle godine, ja sam prezadovoljan.

Temelj pravosuđa

Prošle godine ste se našli u centru afere “Potkivanje”. Mislite li da je to uzdrmalo rad VTSV-a, Vašu ličnost i integritet kao čelnika ove institucije?

- To je jedna od tih stvari o kojima sam govorio na početku intervjua, taj pokušaj “pakovanja” bio je usmjeren i osmišljen upravo da uzdrma temelje nezavisnog pravosudnog sistema te da stvori alibi za potpuno preuzimanje političke kvaziobavještajne kontrole nad pravosuđem. Mislim da je s ove vremenske distance svima jasno kakva je to konstrukcija bila kojoj sam bio izložen i ja lično, ali i članovi moje porodice.

Tada ste izjavili da je riječ o pokušajima preuzimanja kontrole VSTV-a od pojedinih političkih stranaka. Jeste li i dalje istog mišljenja?

- Apsolutno, to je bila kulminacija svih tih napada na pravosuđe, koji su prije toga trajali u kontinuitetu, kao svojevrsno zagrijavanje za finale, s hiperprodukcijom kvaziafera na svakodnevnom nivou protiv raznih sudija i tužilaca i članova VSTV-a. Pripremala se i kuhala ta atmosfera dugo, pripremala se i indoktrinirala javnost kako bi konačni udarac i preuzimanje političke kontrole nad pravosuđem prihvatila kao nešto nužno, pa čak i poželjno, i u kojoj je ta “afera”, u koju je, tobože, uključen sam predsjednik Vijeća,  trebala da bude finale i konačni udarac nezavisnom pravnom sistemu radi njegovog rušenja i preuzimanja.

Šta se krije iza tih, kako kažete, napada na VSTV i ko ih servisira?

- Vidjeli ste i sami ko su bili individualni nosioci tog poduhvata. Neki političari su se javno deklarisali i nisu to uopće krili, neki su to radili iz potaje. Imali ste i bivšeg ministra sigurnosti (Dragana Mektića, op. a.) kao organizatora demonstracija pred pravosudnim institucijama. Kako ja to treba da vidim, kao nešto normalno?

Pa, imali ste aktivne političare koji su učestvovali u takvim demonstracijama, uglavnom političare koji su dio jednog političkog pravca koje je spajao zajednički politički “neprijatelj”. Paraobavještajni nosioci tih aktivnosti nisu se javno deklarisali, ali su bili više nego vidljivi kroz mehanizme njihovog djelovanja.

Kako komentirate česte javne kritike na račun VSTV-a i pravosuđa od istih osoba, prije svega sudija Branka Perića i Milana Blagojevića?

- Vidite, u sistemu od skoro 1.600 sudija i tužilaca sasvim sigurno je da ima onih koji su isfrustrirani i nazadovoljni svojim statusom i značajem u pravosuđu, koji imaju neostvarene želje i ambicije. Oni koji smatraju da bi trebali da imaju važnu poziciju u pravosuđu. Ova dvojica sudija su svoje ambicije iskazala, obojica su bili kandidati na izborima za člana VSTV-a i obojica su na tim izborima doživjela velike poraze, koje možda čak doživljavaju ponižavajućim s obzirom na to da su to zaista bili velike razlike u broju glasova sudija.

Kako ne mogu da kažu svoje stvarne razloge, koji su vrlo lični, onda te svoje frustracije kanališu kroz jednu populističku kritiku VSTV-a, jer smatraju da bi rušenjem Vijeća oni zauzeli značajnije pozije u pravosuđu i na taj način zadovoljili svoje lične ambicije.

Lične frustracije

Čini se da sudija Perić u napadima na Vas i VSTV, ipak, vodi glavnu riječ.

- Gledajte, sudija Branko Perić nema povjerenje sudija čak ni u Sudu BiH, suda u kojem svakog dana radi i u kojem, prirodno, ima kolege i prijatelje. Na izborina za člana VSTV-a ispred Suda BiH, od pedesetak sudija koji su glasali, dobio je svega desetak glasova. Zamislite koliko bi tek dobio glasova da je izašao na izbore među sudijama u nekoj većoj izbornoj bazi. Isto tako, sudija Blagojević je od nekih 360 sudija koji su glasali na izboru za člana VSTV-a iz Republike Srpske 2018., kada je bio moj konkurent, dobio svega 40, dok sam ja dobio 261 glas. Čak sam ga na izborima pobijedio i u njegovom sudu, u Okružnom sudu Banja Luka s ogromnom razlikom. Mislim da je u svom sudu dobio svega osam ili devet glasova od nekih četrdesetak sudija.

Prema tome, to su sudije čije se lično nezadovoljstvo i frustracija njihovim statusom zloupotrebljava od onih koji vuku političke konce, daje im se nekakav značaj koji nemaju ni približno, jer predstavljaju ogromnu manjinu sudija. Obrnuto proporcionalno njihovom stvarnom značaju i autoritetu među sudijama, daje im se ogroman medijski prostor, pokušavajući na taj način da se tom političko-paraobavještajnom projektu uspostavljanja političke kontrole nad pravosuđem da neka kvaziprofesionalna dimenzija.

Kakav je Vaš stav o prigovorima na rad pravosuđa u dijelu koji se odnosi na procesuiranje korupcije?

- Komentiram ih na dva načina, zavisno od toga jesu li dobronamjerne kritike ili populistički kriticizan. Na dobronamjerne odgovaram da su kritike dobrim dijelom opravdane iz razloga koje smo identično opisali i mi u VSTV-a i nedavni izvještaj grupe eksperata, na čelu sa gospodinom Pribeom.

Ukratko, pravosuđe u BiH radi u uvjetima kao u nijednoj drugoj državi na svijetu, u kojoj ne postoji bazični konsenzus oko fundamentalnih pitanja funkcioniranja države, počevši od toga da li pravosudne institucije na nivou BiH uopće treba da postoje do toga kako bi trebale da funkcioniraju. Ne postoji ni sinhronizacija sa policijskim i drugima agencijama za provođenje zakona, kao ni jasan lanac upravljanja istragama.

Uspješno procesuiranje korupcije zavisi od uspješnog funkcioniranja cjelokupnog državnog aparata i saradnje sve tri grane vlasti – zakonodavne, izvršne i sudske. Ako bilo koja od njih ne radi svoj posao kako treba ili ako ne rade sinhronizirano i s istim ciljom, pravosuđe ne znam kako da je dobro, da se na glavu nasadi, rezultati će biti vrlo ograničeni. Borba protiv korupcije je državni, a ne samo pravosudni zadatak i obaveza i to nije tako bez razloga. Drugi načn na koji komentiram ove prigovore je da se, nažalost, i te kritike koriste kao političko-populistički alat za uspostavljanje kontrole nad pravosuđem.

Niko nije zaštićen

Radi li se i tu o političkim obračunima? Bili smo ranije svjedoci podizanja politički montiranih optužnica.

- Za te koji iz tih političko- populističkih razloga kritiziraju pravosuđe, u pogledu gonjenja korupcije, ima samo jedna mjera uspješnosti. Ta mjera je, otprilike, da li je procesuiran Milorad Dodik ili, naprimjer, Dragan Čović po uzorku kako su se nakad ranije procesuirali političari u političkim obračunima. Neko bi od pravosuđa da napravi verifikatore političkih optužbi za korupciju i buzdovan za discipliniranje političara i političke obračune.

To tako ne može u demokratskim sistemima i ja nikad ne bih prihvatio da budem dijelom takvog pravosuđa, koje bi bilo alat pravosudne sile u političkim rukama za verificiranje političkih optužbi za korupciju, za discipliniranje političara i obračun sa političkim protivnicima. Da bi neko bio procesuran za korupciju, za to moraju postojati zakoniti dokazi i, u tom slučaju, niko neće izbjeći procesuiranje ko god da je u pitanju.

Ne možemo hapsiti ljude bez dokaza

- Ovdje bi neki željeli da mi u pravosuđu, na osnovu glasne galame koja se ponavlja puno puta i na osnovu predrasuda stvorenih tom galamom, hapsimo i procesuiramo ljude bez zakonitih dokaza, jer bi to nekome politički odgovaralo. Zbog toga i pokušavaju da uspostave kontrolu nad pravosuđem, jer je nezavisno pravosuđe brana nezakonitom progonu ljudi, taman oni bili i političari ili politički lideri – ističe Tegeltija.

Rade za 4.500 KM, neka daju ostavke

- Sudije Perić i Blagojević nema šta ne govore o pravosuđu i VSTV-u, daju neke moralne pridike i pri tome uporno ostaju u tom i takvom pravosuđu (po njihovom viđenju) i uzimaju plaće od 3.500 do 4.500 KM. Zar ne bi bilo krajnje moralno od tih moralista da, ako već tako nešto misle i govore o pravosuđu, kažu: “Ja ne želim da budem više dio takvog pravosuđa”, i daju ostavku na pozicije sudija? Ne, oni to ne rade, oni ostaju dio tog sistema koji kritiziraju na najgori mogući način i u tom sistemu uzimaju velike plaće i pri tome drže moralne pridike svima drugima - kaže Tegeltija.

Pravosuđe dovoljno snažno

- Pravosuđe se u cjelini, na čelu s VSTV-om, pokazalo dovoljno snažnim da odoli svim tim besprizornim atacima i da sačuva svoju nezavisnost bez obzira na sva osporavanja i sve udarce koji su stizali skoro svakodnevno. Zbog toga želim da zahvalim svim sudijama i tužiocima, svim članovima Vijeća i svima onima koji su zaposleni u pravosudnim institucijama, koji su pokazali da i u takvim, ekstremno negativnim uvjetima imaju i profesionalni i lični integritet i snagu bez koje odupiranje ovakvim napadima ne bi bilo moguće - poručuje čelnik VSTV-a.

VSTV i s njim nezavisno pravosuđe u BiH trebalo je da padne uz podršku, aminovanje i aplauze građana, koji bi tek nakon izvjesnog vremena vidjeli šta se, ustvari, desilo, ali bi tada već bilo kasno i ne bi bilo povratka.