Prvim minutama 2020. godine Hrvatska je i zvanično preuzela šestomjesečno predsjedavanje Vijećem Evropske unije.
Našim susjedima je to prvo predsjedavanje, i to šest i po godina nakon što je postala članica EU.
Početak predsjedavanja bit će službeno obilježen 9. januara 2020. dolaskom članova Evropske komisije u Zagreb, a međunarodno otvaranje hrvatskog predsjedavanja bit će 15. januara koncertom u Briselu, na dan međunarodnog priznanja Hrvatske i mirne reintegracije Podunavlja.
Sastanak povjerenika Evropske komisije, s predsjednicom Ursulom fon der Lejen (von der Leyen) na čelu, Vlade Hrvatske bit će održan 9. januara u Zagrebu.
Ono što je bitno i za zemlje zapadnog Balkana jeste koliko će predsjedavanje Hrvatske biti dobro za države u regionu, a posebno za Bosnu i Hercegovinu.
Naime, tokom nedavne posjete našoj zemlji hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova i predsjednik Odbora za vanjske i evropske poslove HDZ-a RH Gordan Grlić Radman kazao je da će tokom šestomjesečnog predsjedavanja Hrvatska truditi da svim zemljama Evrope poslati jasnu poruku da imaju perspektivu u Evropskoj uniji.
- Bilo nam je važno u vrijeme hrvatskog predsjedavanja otvoriti pristupne pregovore s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, što je bio cilj mnogih zemalja članica. Međutim, neke zemlje nisu bile zato. Hrvatska će se potruditi da svim zemljama jugoistočne Evrope pošalje jasnu poruku da imaju perspektivu u EU - poručio je hrvatski ministar i dodao da će Hrvatska i dalje biti iskren i aktivan zagovarnik euroatlantskog puta BiH.
Tokom hrvatskog predsjedavanja bit će održano blizu 1.400 sastanaka na raznim nivoima, većinom u Briselu. Sastanci na ministarskom nivou u aprilu i junu bit će u Luksemburgu. Već je desetljećima ustaljena praksa da se svi ministarski sastanci tokom tri mjeseca u godini - aprilu, junu i oktobru - održavaju ondje.
U Hrvatskoj će biti održan ukupno 161 događaj, od čega dvije trećine u Zagrebu. Najvažniji među njima i vrhunac predsjedavanja bit će neformalni sastanak na vrhu EU i zapadnog Balkana 7. maja u Zagrebu, na kojem se očekuje da će se potvrditi početak pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.
Zasigurno da će na odnos Hrvatske prema BiH utjecati i rezultati drugog kruga predsjedničkih izbora, koji se održavaju 5. januara, u kojem se za mjesto na Pantovčaku takmiče Zoran Milanović i aktuelna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
Inače, u nedavnom razgovoru za "Avaz" Tanja Fajon, slovenska političarka i europarlamentarka, kazala je da od zvaničnog Zagreba očekuje odgovornu politiku.
- Očekujem od Hrvatske da vodi odgovornu politiku. Nadam se da će u sljedećem periodu, pogotovo tokom predsjedavanja Evropskom unijom, Hrvatska nastaviti raditi na polju poštovanja ljudskih prava i vladavini prava i zakona. Također, bitno je da Hrvatska nastavi gajiti dobrosusjedske odnose, odnosno da nastavi dobru saradnju sa svim susjedima i drugim zemljama zapadnog Balkana. Također, očekujem od Hrvatske, kao posljednje u krugu zemalja koje su pristupile EU, da podržava daljnje proširenje i da vodi aktivnu politiku EU koja će biti kredibilna u odnosu na ispunjavanja obećanja. Mišljenja sam da Hrvatska, sa svojim znanjem i iskustvom stečenim u pristupnim pregovorima, može dosta pomoći drugim državama zapadnog Balkana - kazala je Fajon.
I predsjednik Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta Dejvid Mekalister (David McAllister) je u izjavi za "Avaz" kazao da će predsjedavanje Hrvatske EU biti dobar znak za sve zemlje regiona.
- Hrvatsko predsjedavanje će biti dobar znak za sve zemlje regije. Budući da Hrvatska glasno podržava politiku proširenja EU i može imati važnu tvorca konsenzusa u Vijeću EU, posebno kada je riječ o otvaranju pregovora o pridruživanju s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Predsjedništvo Hrvatske također ima potencijal za napredak u pronalaženju kompromisa u pretpristupnom finansiranju za 2021. - 2027. - kazao je Mekalister.
