Federalni premijer Fadil Novalić na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH obrazložio je makroekonomska kretanja u većem bh. entitetu, a zastupnicima je detaljno govorio i o prijedlogu budžeta za 2020. godinu.
U nastavku donosimo cjelokupno izlaganje premijera Novalića.
- Bosna i Hercegovina je u 2018. godini ostvarila realni rast bruto domaćeg proizvoda od 3,6%, što predstavlja nastavak trenda ekonomskog rasta iz prethodnih godina. Ovaj ekonomski rast je ostvaren zahvaljujući jačanju domaće i izvozne tražnje usljed povoljnih ekonomskih prilika u okruženju, a najveći doprinos istom su dale potrošnja i investicije. U periodu 2020.-2022. godine u BiH se predviđa rast od 3,5, 3,6 i 3,8%, retrospektivno.
Godišnji bruto domaći proizvod na dan 31. 3. 2015. godine iznosio je 17,95 milijardi KM, dok je, u skladu s posljednjim objavljenim podatkom od 30. 6. 2019. godine, iznosio 22,53 milijarde KM. To je povećanje od 4,57 milijardi KM ili 25,5%. U odnosu na isti period prošle godine (30. 6. 2018.) povećanje je 1,32 milijarde KM ili 6,24%. Realan rast BDP-a u ovom periodu kretao se između 2,6% i 3,6% godišnje i trenutno iznosi 2,8% godišnje. Na dan 31. 3. 2015. BDP po stanovniku je iznosio 8.118 KM, dok je na dan 30. 6. 2019. iznosio 10.285 KM.
To je povećanje od 2.167 KM ili 26,7%. U periodu 30. 6. 2018.–30. 6. 2019. godine povećanje je iznosilo 631 KM ili 6,5%.
Osnovu rasta predstavljale su finalna potrošnja i investicije. U 2019. godini očekuje se realni rast BDP-a FBiH po stopi od 2,8% (0,8 p.p niži nego u 2018. godini), dok se u periodu 2020.-2022. godine u Federaciji BiH očekuje daljnje jačanje ekonomskog rasta po stopama od 3,5%, 3,9% i 4,1%, respektivno. Očekivani rast bi uporište trebao imati u daljnjem rastu privatne potrošnje, broja zaposlenih, tekućih priliva iz inozemstva, kao i u rastu javne potrošnje i investicionih ulaganja privatnog i javnog sektora.
Od 31. 3. 2015. godine, pa do 30. 11. 2019. godine, broj uposlenih je povećan za 60.403 osobe. Ovaj rast, uz uvećan stepen fiskalne discipline, omogućio je i rast prihoda od direktnih poreza i doprinosa, što je doprinijelo anuliranju akumuliranog deficita Zavoda PIO/MIO, ali i stabilnosti drugih budžetskih i vanbudžetskih fondova. Akumulirani deficit Zavoda PIO/MIO je dostigao iznos od čak 226 miliona KM. Nakon toga, a kao posljedica rasta prihoda usljed ekonomskog rasta i bolje naplate, akumulirani deficit je u potpunosti eliminiran do 31. 3. 2019. godine i sada Zavod PIO/MIO ostvaruje godišnji suficit od 74 miliona KM.
Ovi podaci su bitni jer pojašnjavaju razloge za dosta relaksiraniju poziciju budžeta, koji je uravnotežen i likvidan. U prilog tome ide i otkazivanje nekoliko aukcija vrijednosnih papira, ali također i povlačenje samo jednog dijela sredstava (cca. 207 miliona KM od odobrenih 720 miliona KM) iz proširenog aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom.
Što se broja nezaposlenih tiče, na dan 31. 3. 2015. godine evidentirano je bilo 391.663 nezaposlenih. Posljednji podatak od 31. 10. 2019. godine je iznosio 308.214. To predstavlja smanjenje od 83.449. Administrativna stopa nezaposlenosti je 31. 3. 2015. godine iznosila 45,1%, dok je 31. 10. 2019. godine pala na 36,5%. Anketna stopa nezaposlenosti u 2014. godini je iznosila 28,4%, dok je u 2019. pala na 18,4%.
Prosječna neto plaća je u periodu 31. 3. 2015. godine iznosila je 834 KM, dok je, prema posljednjem podatku od 30. 9. 2019. godine, iznosila 919 KM.
To je povećanje od 85 KM ili 10,2%. Bitno je za istaći da je u odnosu na 30. 9. 2018. godine prosječna plaća povećana za 44 KM ili 5%. Dakle, prosječna plaća se povećala bez obzira što u javnom sektoru nije bilo značajnije korekcije plaća. Dakle, realni sektor je plaće povećavao iz organskog (ekonomskog) rasta, ali i vještački, zbog straha od gubljenja radne snage. Mjerama, koje predlažemo, u vidu fiskalnih zakona, koji za intenciju imaju porezno rasterećenje privrede, želimo stvoriti dodatni fiskalni prostor za povećanje realnih plaća.
Prosječna penzija 31. 3. 2015. je iznosila 372 KM, dok je, prema posljednjem podatku od 30. 11. 2019., 417 KM.
To je povećanje od 45 KM ili 12,1%. U odnosu na podatak od 30. 11. 2018. godine povećanje je 18 KM ili 4,5%.
Što se javnog duga tiče, ukupan vanjski dug i verificirani unutrašnji dug Federacije BiH sa stanjem na dan 30. 9. 2019. godine iznosi 5.350,66 mil. KM, od čega se na vanjski dug odnosi 4.666,79 mil. KM i na unutrašnji dug 683,87 mil. KM i čini 24,38% BDP-a. Na dan 31. 12. 2014. godine dug je činio 34,03% BDP-a. Ovo smanjenje je rezultat ekonomskog rasta i odgovorne fiskalne politike.
Ekonomski rast je omogućio sva ova pozitivna dešavanja, ali da bi se ovaj trend nastavio i mi sa svoje strane moramo učiniti dodatni napor, koji se prvenstveno ogleda u usvajanju fiskalnih zakona, Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak. Neophodno je da u što kraćem roku ova zakonska rješenja budu usvojena, kako bismo stvorili dodatni prostor za prirodno povećanje realnih plata, što će povećati potrošnju. Ova mjera je usmjerena na povećanje stepena konkurentnosti privrede, što je neophodno da bi se izbalansirala negativna globalna ekonomska dešavanja. Naravno, ove mjere moraju biti kombinirane s ubrzanom izgradnjom putne infrastrukture, odnosno ubrzanim aktiviranjem investicionog ciklusa.
Međutim, negativna globalna makroekonomska kretanja su se počela odražavati i na BiH. Na ekonomski rast utječu dva seta faktora, i to unutrašnji (endogeni) i vanjski (egzogeni) faktori. Vanjski faktori nam trenutno ne idu u prilog iz razloga usporavanja svjetske privrede, a usljed: usporavanja privrede SR Njemačke, trgovinskih ratova između vodećih ekonomskih sila, nepoznanica vezanih za Bexit, najnižeg rasta ekonomije NR Kine (6,0%) u posljednjih nekoliko godina i finansijskih problema nekolicine država članica EU, koje su već i po definiciji u recesiji. Ono što treba posebno da brine nas, u BiH, je usporavanje vodeće privrede EU, SR Njemačke (koja je u drugom kvartalu 2019. godine ostvarila rast od samo 0,5%), a sa kojom ostvarujemo najveći procent izvoza. Za očekivati je da se trend smanjenja tražnje za našim proizvodima nastavi, što će negativno uticati na rast industrijske proizvodnje, a što se već reflektiralo umanjenim rastom BDP-a. Ove, ne tako optimistične, projekcije rasta realnog BDP-a u EU i okruženju, nameću potrebu za ubrzanim strukturalnim reformama, odnosno za aktivnostima usmjerenim na poboljšanje i dodatno aktiviranje unutrašnjih faktora ekonomskog rasta. Reforme za cilj moraju imati održavanje dostignute makroekonomske stabilnosti, povećanje stepena konkurentnosti privrede (kroz značajnije smanjenje poreznog opterećenja rada), stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja za privlačenje, kako stranih, tako i domaćih investicija, ali i ubrzanu implementaciju investicija u putnu i energetsku infrastrukturu. Da bi se amortizirao taj pad ekonomske aktivnosti, neophodno je poduzeti mjere iz sfere fiskalne politike i javnih investicija, tj. smanjenje poreznog opterećenja rada i aktivacija investicija u izgradnju putne infrastrukture, s obzirom da sa sobom noći najveći efekt multiplikacije. Investicije u putnu infrastrukturu doprinose rastu BDP-a u iznosu od 94% ukupne investicije, jer su svi faktori proizvodnje domaći.
Što se fiskalne politike tiče, ista će u Federacije BiH i u narednom periodu biti usmjerena na jačanje fiskalne održivosti i ekonomskog rasta. Ključne aktivnosti prvenstveno podrazumijevaju djelovanje u pravcu stvaranja povoljnog i stabilnog poslovnog okruženja, atraktivnog za povećan priliv, kako stranih, tako i domaćih investicija, kao glavnog generatora projiciranog srednjoročnog makroekonomskog rasta. Provedbu planiranih aktivnosti i dalje prati nastavak reformi u cilju kreiranja stabilnog i jednostavnog poreznog sistema i približavanja istog standardima Evropske unije. S tim u vezi, fokus prihodovne strane budžeta će biti na stvaranju povoljnijeg poslovnog okruženja kroz smanjenje cijene rada, rasterećenje privrede kroz restruktuiranje poreznog sistema, smanjenje poreznog duga, smanjenje sive ekonomije, te povećanje discipline poreznih obveznika, što će se u konačnici odraziti i na povećanje naplate indirektnih i direktnih poreza. Vlada FBiH je odgovornom fiskalnom politikom, u periodu od 2015.–2017. godina,uspjela anulirati akumulirani budžetski deficit od 175 miliona KM.
Stabilna fiskalna politika kroz smanjenje tekuće potrošnje je polazna osnova djelovanja Vlade Federacije BiH po pitanju provedbe politike upravljanja javnim rashodima. Tako se, i u narednom periodu, s ciljem održavanja stabilnog finansijskog sistema i budžetske ravnoteže, nastavlja s provedbom restriktivne javne potrošnje, uz naročit fokus na kontrolu budžetske potrošnje, odnosno ograničavanje rasta tekuće potrošnje i tekućih transfera. Cilj je, svaki višak prihoda u odnosu na planirane, iskoristiti i preusmjeriti u realizaciju kapitalnih projekata i javnih investicija, a čije povećanje u narednom srednjoročnom periodu predstavlja apsolutni prioritet za Federaciju BiH.
Također, namjeravaju se provesti i mjere, koje će proisteći kao rezultat usvojenog dokumenta „Zajedničke socioekonomske reforme za period 2019.-2022. godina“, a koje podrazumijevaju:
1. Održiv i ubrzan ekonomski rast, povećanu konkurentnost privrede i unapređenje poslovnog okruženja
2. Depolitizaciju, veću održivosti i efikasnost javnih preduzeća
3. Sveobuhvatne reforme i poboljšanja kvalitete zdravstvenog sistema
4. Provedbe politika koje pružaju prilike za mlade, žene i „ranjive“ kategorije.
Prijedlog Budžeta FBiH za 2020. godinu ukupno iznosi 4.954.392.401 KM i odnosu na važeći Budžet veći je za 83,0% ili 2,25 mlrd.KM. Osnovni razlog uvećanja Budžeta je integracija FZ MIO/PIO u Budžet FBiH, čiji Finansijski plan za 2020. godinu iznosi oko 2,4 milijarde KM.
Prihodovna strana budžeta strukturalno izgleda kako slijedi:
- Porez na dobit je planiran u iznosu od 90,8 mil. i 4,0% je povećan u odnosu na 2019. godinu
- Doprinosi za PIO/MIO su planirani u iznosu od 2,074 mlrd. KM, a postaju prihod Budžeta i od 1.1.2020. će se uplaćivati na Jedinstveni račun trezora, a rezultat je nastavka rasta prihoda od direktnih poreza i doprinosa usljed nastavka ekonomskog rasta i fiskalne discipline.
- Prihodi od indirektnih poreza planirani su u iznosu 1608,4 mil.KM, od čega neto prihodi iznose 1069,7 mil. KM i veći su za 51,3 mil. KM u odnosu na ovu godinu, dok su prihodi na ime servisiranja vanjskog duga manji za 29,3 mil. KM
- Neporezni prihodi planirani su u iznosu 480,76 mil. KM, i manji su za 110,0 mil. KM u odnosu na 2019. godinu
- Ukupni primici budžeta FBiH za 2020. godinu planirani su u iznosu 585,0 mil. KM i sastoje se od dugoročnih zajmova primljenih kroz državu u iznosu od 55,0 mil. KM i navedeno se odnosi na kreditna sredstva od Svjetske banke koja bi trebala biti uplaćena u Budžet FBiH, na osnovu implementacije Projekta jačanja bankarskog sektora u okviru DPL-a sa Svjetskom bankom. Zatim, planirano je 120,0 mil. KM emisija dugoročnih obveznica. Navedenom emisijom će se zapravo izvršiti samo refinansiranje obveznica koje dospijevaju naredne godine u istom ovom iznosu. Primici od emisije kratkoročnih trezorskih zapisa planirani su ukupno u iznosu od 410,0 mil. KM. Neto efekt emisije trezorskih zapisa iznosi ukupno 100,0 mil. KM, odnosno, od emitiranih 410,0 mil. KM u narednoj godini biće servisirani 310,0 mil. KM, a ostatak će biti prenesen u 2021. godinu. Veći iznos planirane emisije trezorskih zapisa predviđen je kao svojevrsni amortizer koji bi služio za nivelaciju gotovinskog toka u okviru Jedinstvenog računa trezora Budžeta FBiH, prvenstveno zbog osiguravanja redovne isplate penzija koje će se od početka februara početi isplaćivati putem JRT-a budžeta FBiH.
Kao dodatni izvor finansiranja u narednoj godini Budžetom je predviđeno ukupno 115,0 mil . KM razgraničenih prihoda. Radi se o sredstvima koja su alocirana na Posebnom računu za upravljanje razvojnim sredstvima u okviru JRT-a za implementaciju sredstava namijenjenih za finansiranje kapitalnih infrastrukturnih projekata. Ova neutrošena sredstva će se razgraničavati i prenositi u naredne fiskalne godine, obzirom da je Vlada opredijeljena sukcesivno finansirati izgradnju pojedinih dionica autocesta i brzih cesta.
Rashodovna strana budžeta FBiH za 2020. godinu je, zbog integracije FZ MIO/PIO također značajno izmijenjena, odnosno uvećana, te su budžetski rashodi uvećani za 102,0% u odnosu na rashode važećeg Budžeta. Posmatrano pojedinačno, rashodi su planirani u iznosu 3657,0 mil. KM, Kapitalni izdaci i transferi 200,6 mil. KM, dok su Izdaci za kamate planirani u iznosu od 116,3 mil. KM. Stoga je tekući bilans u odnosu na ovu godinu manji za 15,8 mil i iznosi 280,3 mil. KM- tekući suficit.
Izdaci za otplatu dugova iznose 957,3 mil. KM i veći su za 247,3 mil. KM u odnosu na ovu godinu. Razlog povećanja servisa duga leži u činjenici da su u narednoj godini povećane emisije trezorskih zapisa, pa samim time i servis tih obaveza. Konkretno, otplata vanjskog duga iznosi 454,9 mil. KM i manja je za 37,0 mil. KM u odnosu na ovu godinu. Otplata domaćeg pozajmljivanja iznosi ukupno 430,0 mil. KM i odnosi se na dospijeće 120,0 mil. KM dugoročnih obveznica i 310,0 mil. KM trezorskih zapisa. Otplata unutrašnjeg duga planirana je u iznosu 72,4 mil. KM i isti je manji za 15,6 mil. KM u odnosu na ovu godinu. Ukoliko se Budžet FBiH za 2020. godinu izvrši, kako je i planirano, javni dug FBiH će se smanjiti za dodatnih 372,3 miliona KM. U ovaj iznos nisu uračunati troškovi kamata koji će u narednoj godini iznositi 116,4 miliona KM.
Najznačajnije karakteristike prijedlog budžeta za 2020. godinu su:
- Planirano je 50,0 mil. KM za implementaciju Zakona demobilisanim borcima i članovima njihovih porodica, odnosno isplatu osnovne egzistencijalne naknade ovim kategorijama.
Planirana su sredstva u iznosu od 15,0 mil. KM za nastavak sufinansiranja kreditne linije koja se realizira putem Union banke, a predviđena je za rješavanje stambenog pitanja mlađe kategorije stanovništva. Po osnovu Ugovora o kreditu po subrodiniranim uslovima iz 2018.godine, isplaćeno je 325 kredita u ukupnom iznosu od 29,2 miliona KM. Po osnovu Ugovora o kreditu po subordiniranim uslovima iz 2019.godine, a zaključno sa 12.12.2019. godine odobreno je 276 kreditnih zahtjeva ukupnog iznosa od 26.511.471,05 KM; 33 kreditna zahtjeva su u obradi i očekuje se plasman od ukupno 30.101.274 KM.
- Poticaj za poljoprivredu povećan je na 87,0 mil .KM, odnosno veći je za 18,3 mil. KM, što je najveći iznos dosad i u potpunosti je u skladu sa Zakonom o novčanim podrškama u poljoprivredi i ruralnom razvoju. Ovo je još jedan dokaz da smo poljoprivredu prepoznali kao sektor od posebnog značaja za FBiH.
- Transferi za raseljena lica i izbjeglice povećani su za ukupno 7,0 mil. KM.
- Transfer za sanaciju zdravstvenih ustanova na razdjelu Federalnog ministarstva zdravstva planiran je u iznosu 30, mil. KM i povećan je za 24,0 mil. KM. Ova mjera je u skladu sa novo-usvojenim dokumentom „Zajedničke socio-ekonomske reforme za period 2019-2022. godina“ i vezano je za finansijsku konsolidaciju zdravstvenog sektora.
- Transfer nižim nivoima vlasti je sa 18,0 mil. KM, koliko je bilo planirano u 2019. godini, povećan na 21,0 mil. KM i predstavlja nastavak sufinansiranja budžeta lokalnih zajednica i njihovih projekata.
- Budžetom FBiH za 2020. godinu predviđa se nastavak finansiranja izgradnje putne infrastrukture, odnosno autocesta i brzih cesta, i u tu svrhu je planirano ukupno 115,0 mil. KM. Ovo je iznos za koji je resorno ministarstvo predvidjelo da će se u narednoj godini utrošiti, te će ostatak sredstava koja su alocirana na ranije spomenutom podračunu biti prenesena u narednu fiskalnu godinu. Naravno, puno veći iznos finansijskih sredstava za ove namjene će biti utrošen od strane ''Autocesta'' i ''Cesta FBiH''.
- Za implementaciju Zakona o zaštiti porodice s djecom planirano je 20,0 mil. KM. Imajući u vidu činjenicu da je navedeni Zakon u parlamentarnoj proceduri, sredstva će se implementirati nakon usvajanja Zakona. I ova mjera je u skladu sa tzv. novom Reformskom agendom, ali i opredjeljenje kako Vlade, tako i Parlamenta da radi na izjednačavanju porodiljskih naknada na teritoriji cijele FBiH.
Također, budžetom Federacije BiH za 2020. godinu planirana je implementacija Zaključka Vlade, a temeljem kojeg su Federalna uprava policije i Federalno ministarstvo finansija zaduženi da, svako u okviru svojih nadležnosti, planira dodatnih 50 uposlenika u okviru Federalne uprave policije, što je i učinjeno.
Na kraju, želim istaći da je Budžet Federacije BiH za 2020. godinu sačinjen na osnovu konzervativnih makroekonomskih projekcija, uvažavajući ne toliko optimistične makroprojekcije zemalja u okruženju, zemalja EU s jedne strane i poštujući i pridržavajući se principa restriktivne budžetske politike i ograničavanja rasta budžetske, odnosno tekuće potrošnje s druge strane.
Bitno je istaći da ovaj budžet prati i set zakona koje je Vlada Federacije BiH utvrdila i poslala u parlamentarnu proceduru, a tiču se upravo integracije Zavoda PIO/MIO u Budžet Federacije BiH, te njihove izmjene podrazumijevaju otklanjanje zakonskih prepreka u funkcioniranju Zavoda PIO/MIO, kao budžetskog korisnika. To su Izmjena i dopuna zakona o trezoru, Izmjena i dopuna zakona o doprinosima, te Izmjena i dopuna zakona o budžetima u FBiH.
Zakonom o izvršenju budžeta za 2020. godinu predviđeno je da se penzije isplaćuju kao drugi prioritet, odmah nakon servisiranja unutrašnjeg i vanjskog duga. Na ovaj način će se osigurati nepromijenjena dinamika u isplati penzija.
