Trgovina ljudima treći je najunosniji ilegalni biznis na svijetu. Prema podacima kojima raspolaže Ministarstvo sigurnosti BiH, u prvih šest mjeseci ove godine zabilježena je 21 žrtva trgovine ljudima u BiH, što je samo dio stvarnog broja koji treba uvećati za, otprilike, dvadesetak posto.

Prema dostupnim podacima, u BiH je tokom prošle godine zabilježeno 36 žrtava trgovine ljudima, a u 2017. godini 83, što je skoro dvostruko više u odnosu na godinu ranije, kada su zabilježena 43 slučaja.

Presude su neprimjereno blage 

Uglavnom se radi o žrtvama prosjačenja, radne eksploatacije, prostitucije te prisilnih brakova. Uz ove probleme eksperti upozoravaju i na međunarodnu trgovinu ljudima, u koju su uključeni i migranti.

Jedan od najočiglednijih primjera je prosjačenje.

- Pri tome su to najviše djeca, koja su izložena teškim oblicima rada. Mali je broj presuda izrečenih u tom kontekstu. Presude su neprimjereno blage i kazne koje se izriču su, prema ocjenama međunarodnih izvještaja i standarda, veoma niske - navodi Samira Hunček iz Ministarstva sigurnosti BiH, Odsjeka za borbu protiv trgovine ljudima.

Prema prikupljenim podacima iz tužilaštava, službi za provođenje zakona, centara za socijalni rad te nevladinih organizacija, u prošloj godini identificirano je 36 potencijalnih žrtava trgovine ljudima, s različitim oblicima eksploatacije.

Među njima je dvanaest žrtava korišteno za prosjačenje, devet je bilo seksualno iskorištavano, šest je korišteno za prodaju radi prisilnog sklapanja braka, a registrirana je i po jedna radna eksploatacija, spolni odnos s djetetom i bludna radnja, dok su u šest slučajeva zabilježeni ostali oblici eksploatacije.

Nezavisni ekspert na polju trgovine ljudima Edisa Demić za „Avaz“ je rekla da se stanje ponavlja iz godine u godinu te da je to poruka široj javnosti i društvu da država nema adekvatan mehanizam da reagira.

- Iako mi svi znamo da je BiH potpisala Konvenciju o pravima djece i da nijedno dijete ne treba spavati na ulici te da se njim trguje, adekvatne reakcije nema.

 Romska djeca su najviše kanalisana i najviše se nalaze u turističkim gradovima gdje se slijeva veliki broj turista. To je javna tajna i mi to vidimo i osjetimo. Ni u jednoj razvijenoj Evropskoj zemlji nećete vidjeti to – rekla je Demić.

Izvještaji sudova i tužilaštava

Poražavajuća je činjenica što su djeca žrtve trgovine ljudima, a kako je rekla, prema izvještajima Grupe stručnjaka za suzbijanje trgovine ljudima (GRETA) i američkog „TIP reporta“, Bosna i Hercegovina je stavljena na „Watch listu“.

- To govori koliko se malo radi, a još je bolnije što se malo pažnje posvećuje djeci koja su izložena torturi, iživljavanjima i kršenju njihovih prava – rekla je Demić.

Tužilaštva su donijela 41 naredbu o provođenju istrage protiv 79 osoba i podigla 26 optužnica protiv 37 osoba, dok su sudovi izrekli 48 osuđujućih presuda protiv isto toliko osoba za krivična dijela trgovine ljudima i povezana krivična djela.

Poređenja radi, sudovi su u 2017. godini izrekli 31 osuđujuću presudu manje, odnosno svega 17 za isto toliko osoba.

Kazne koje su izrečene kreću se u rasponu od godinu ili dvije zatvora što, tvrde upućeni, ne predstavlja mehanizam da se smanji broj ovih krivičnih djela, pogotovo ako se zna da je prošle godine u tri centra bilo smješteno 130 djece zatečene u prosjačenju.

Podaci za prvih šest mjeseci 2019. godine

Ministarstvo sigurnosti BiH, Odsjek za borbu protiv trgovine ljudima, je prilikom prikupljanja i evidentiranja podataka za period januar - juni 2019. godine utvrdilo da je u navedenom periodu identificirana ukupno 21 potencijalna žrtva trgovine ljudima.

Od ukupnog broja potencijalnih žrtava trgovine ljudima (21) u navedenom periodu:

- 17 žrtava je ženskog, a 4 muškog spola.

- 16 žrtava je punoljetno (14 ženskog, a 2 muškog spola), a 5 žrtava su maloljetne osobe (3 ženskog, a 2 muškog spola).

- Zabilježeno je 10 prosjačenja, 6 seksualno iskorištavanih, 1 prodaja radi prisilnog sklapanja braka (kombinirano sa seksualnim iskorištavanjem ili prosjačenjem), 1 iskorištavanje djeteta ili maloljetnika radi pornografije, 3 ostala.

- 4 žrtve su strani državljani, a 17 žrtava su državljani Bosne i Hercegovine, 2 žrtve su državljani Šri Lanke (1 maloljetna/muškog spola, 1 punoljetna ženskog spola), 1 žrtva je državljanin Afganistana (maloljetna muškog spola) i 1 žrtva je državljanin Republike Srbije (punoljetna ženskog spola).

Tokom ovog vremenskog perioda u sigurnim kućama asistirano je 9 potencijalnih žrtava trgovine ljudima dok 12 potencijalnih žrtava trgovine ljudima nije asistirano u sigurnim kućama.