Generalpukovnik Senad Mašović, načelnik Štaba Oružanih snaga BiH, u intervjuu za „Dnevni avaz“ govori o „Programu reformi“ koji je usvojilo Predsjedništvo BiH, čime je odblokiran put u NATO, ali i o MAP-u, Danu OSBiH, vojničkim plaćama, modernizaciji, nabavci novih helikoptera...

Važan dogovor za cijelu državu

Na samom početku razgovora Mašović nam je rekao da mu je drago što je postignut konsenzus o tako značajnom dokumentu, „Programu reformi“, čija važnost obuhvata više različitih aspekata.

- Sama činjenica da je postignut konsenzus o nečemu što može u značajnoj mjeri usmjeriti bh. društvo ka nastavku reformi u različitim segmentima funkcioniranja društva, omogućujući napredak i stvaranje uvjeta za izgradnju boljeg prosperiteta svih građanki i građana kao značajnog cilja, dovoljno govori o važnosti dogovora – kaže Mašović.

Gospodine Mašoviću, koliko je s vojnog aspekta važan „Program reformi“, koji će biti poslan u Brisel?

- Smatram značajnim naglasiti da proces pristupa NATO savezu i EU ne treba razdvajati. Oba procesa podrazumijevaju poduzimanje sveobuhvatnih reformi u različitim segmentima društva i, što je veoma bitno naglasiti, da je većina obaveza i zahtjeva veoma slična i kada je u pitanju pristup EU i NATO savezu. Znači, iako punopravno članstvo u NATO-u nije formalni uvjet za ulazak u EU, ono bitno olakšava i ubrzava pretpristupne pregovore sa EU, jer se obje organizacije zasnivaju na istim vrijednostima. Sjevernoatlantski savez je temelj kolektivne sigurnosti EU, tako da niz važnih uvjeta za integraciju koji se tiču, prije svega, demokratije, vladavine prava i sigurnosti, skoro je isti i za jednu i za drugu organizaciju. Kada je u pitanju važnost „Programa reformi“ s vojnog aspekta, moram naglasiti da je on za odbrambeni sistem veoma značajan. OSBiH, kao najznačajniji dio odbrambenog sistema, moći će dalje raditi na dostizanju većeg stepena interoperabilnosti i jačanja već dostignutih, ali i izgradnji dodatnih sposobnosti koje će omogućiti efikasnije izvršavanje zadataka i pružanje pomoći građanima BiH. Nadalje, da bi se nastavilo sa uspješnim procesima reformi odbrambenog sistema, mi moramo iskoristiti mogućnosti i prilike koje nam se pružaju. Kroz MAP, kao važan NATO program, BiH i njene OS mogu iskoristiti različite programe savjetovanja i pomoći, obuke i alata za razvoj, ne samo odbrambenog već i ostalih segmenata društva, kao i praktične podrške koje zemlje aspirantice mogu koristiti kroz navedeni program.

Šta će, ustvari, ulazak u NATO značiti za BiH i njene građane?

- Važno je podsjetiti da je NATO najuspješnija političko-vojna organizacija u historiji postojanja čovječanstva. S obzirom na to da NATO nije samo vojna organizacija, već savez demokratskih država s izraženom političkom i Razvojnom agendom, onda smatram da bi članstvo BiH u NATO-u omogućilo ostvarenje velikog broja benefita u sferi ekonomije, unapređenju ljudskih prava, kao i daljnjoj demokratizaciji društva.

Nadalje, članstvo u NATO-u podrazumijeva jačanje globalnog povjerenja u njen politički i ekonomski sistem, što predstavlja važnu referencu za potencijalne investitore, naročito kada je u pitanju sigurnost njihovih investicija. Također, integracija u NATO znači ulazak u sistem kolektivne sigurnosti i podijeljene odgovornosti, odnosno pravo na glas u procesu zajedničkog odlučivanja o značajnim pitanjima na globalnom nivou. Stoga, članstvom u ovaj savez BiH bi imala šansu da bude u okrilju najmoćnije sigurnosne i političke organizacije, a izbjegavanjem članstva, propuštamo šansu i rekao bih pravo da kroz stvaranje novih vidova saradnje i prihvatanjem novih koncepata suverenog odlučivanja učestvujemo u oblikovanju vlastite budućnosti.

Dakle, ako uzmemo u obzir navedeno, da se zaključiti da je NATO sinonim za sigurnu, stabilnu i ekonomski prosperitetnu državu koju odlikuju demokratski principi, a onda je i značaj pristupanja NATO-u za državu Bosnu i Hercegovinu, kao i društvo u cjelini, ogroman.

 Današnji vojnik je potreban ovoj državi

Šta će i koliko značiti predviđene reforme za BiH, ali i generalno Oružane snage BiH?

- Ako mislite na „Program reformi“, onda vam moram reći da bi on trebao tretirati potrebu za reformom više segmenata društva. Znači, odbrana je samo jedan segment ili jedno poglavlje.

U prethodnim godinama ogroman dio posla u približavanju i pridruživanju NATO-u temeljio se na aktivnostima koje su predvodili Ministarstvo odbrane i Oružane snage BiH. Međutim, ovaj proces zahtijeva angažiranje cjelokupnog društva odnosno različitih segmenata države koji se reflektiraju u političkoj, ekonomskoj i pravnoj sferi funkcioniranja jedne države.

Iz tog razloga je i očekivati da će u narednom periodu država BiH i njeni organi poduzimati neophodne radnje i mjere za provođenje reformi koje su definirane u „Programu reformi“. Više se ne očekuje da fokus bude samo na segmentu odbrane i OSBiH, već obuhvata daleko šira područja, koja podrazumijeva i oblasti ekonomije, definiranja resursa sigurnosti, odbrane i, naravno, pravne legislative. To su pitanja za koja država BiH vrlo jasno treba definirati radnje, mjere i aktivnosti svih organa, kako zakonodavne tako i izvršne vlasti, za ispunjavanje uvjeta za realizaciju neophodnih reformi.

Kada su u pitanju očekivanja u odbrambenom sistemu, onda želim reći da po otpočinjanju realizacije „Programa reformi“ očekujemo nastavak procesa integracije u Sjevernoatlantski savez te implementaciju odluke Predsjedništva BiH o „Pregledu odbrane“ i otpočinjanje realizacije „Plana modernizacije OSBiH“. U praktičnom smislu to znači da ćemo nastaviti raditi na daljnjoj izgradnji sposobnosti i dostizanju neophodnih standarda interoperabilnosti u skladu s NATO standardima.

Značajan proces reformi

Mnogo je pitanja ostalo nejasno. Je li BiH u MAP-u ili ne? Kakav je Vaš stav?

NATO savez je 5. decembra 2018. godine pozvao Bosnu i Hercegovinu u MAP i otad se BiH nalazi u MAP-u. Ovo je veliki uspjeh za BiH, za njene građane i otvara mogućnosti bržeg pristupa euroatlantskim integracijama, a o čemu sam već govorio.

U prilog tome dodao bih i da je na sastanku koji sam imao prije dva dana s vrhovnim komandantom Savezničkih snaga za Evropu (SACEUR) jasno izneseno i rečeno da kroz program reformi BiH može i treba nastaviti euroatlantske integracijske procese.

Ipak, moram naglasiti da MAP ne znači članstvo u NATO. Pred nama je jedan značajan proces reformi, prilagođavanja različitih zakona, zakonskih regulativa i prakse, ispunjavanje normi, koji će u konačnici stvoriti jedan politički, pravosudni i ekonomski sistem koji će uživati povjerenje globalne zajednice te kao takav potvrditi da BiH zaslužuje svoje mjestu u NATO-u i EU odnosno široko rasprostranjenoj porodici država s visoko razvijenim demokratskim načelima. Na institucijama države BiH je u svakom slučaju odluka o definisanju oblasti, ali i dinamike reformskih procesa.

Prema nekim procjenama, reforme podrazumijevaju i smanjenje broja vojnika Oružanih snaga BiH. Mislite li da je ovaj broj potrebno reducirati?

- Ne bih se složio da reforme podrazumijevaju i smanjenje personala. Danas pripadnik oružanih snaga više nije prvenstveno samo vojnik. On je i graditelj i ambasador. Svaki doprinos je podjednako značajan, posebno u našoj zemlji, bilo da je to vojnik koji daje doprinos izvršavanjem mirovne misije u svijetu ili onaj koji izvršava operacije i zadatke u deminiranju, uništavanju viškova nestabilne municije, koji učestvuje u gašenju požara, u sanaciji i izgradnji novih putnih komunikacija, prijevozu životno ugroženih, kao i onaj koji učestvuje u obuci mladih vojnika.

Današnji vojnik je potreban ovoj državi, a njegov doprinos miru i sigurnosti te pružanje pomoći u nevolji i nesreći, izvršavanjem operacija unutar i izvan države ne može se mjeriti brojevima. Vojnik je ogledalo države.

Kakva je situacija kada je u pitanju budžet MO i OSBiH. Jeste li dobili ikakvo obećanje da će biti povećan?

- Nažalost, budžetska izdvajanja za odbranu nisu ni blizu zadovoljavajućem nivou. Mi smo cijelu 2019. godinu bili u fazi privremenog finansiranja, što je dodatno otežavalo realizaciju nabavke opreme i ostalih potrepština. Ako uzmemo u obzir da je budžet za odbranu za 2018. iznosio 285 miliona i negdje je oko 0,91 posto GDP-a, a i da je za 2019. usljed posljedica privremenog finansiranja smanjen za još pet miliona, onda se da jasno zaključiti u kakvim uvjetima smo funkcionirali u ovoj godini. Znači, sredstva koja su na raspolaganju su nedovoljna, tako da je od primarne važnosti da u 2020. godini dobijemo povećanja budžetskih izdvajanja za odbranu kako bismo bili u mogućnosti da prvi put značajnije krenemo s modernizacijom Oružanih snaga BiH, izvršimo investicijska ulaganja u infrastrukturu, poboljšamo uvjete za život i rad pripadnika, ali i da povećamo plaće, primarno za vojnike i podoficire, te da se, dugoročno prepoznaju potrebe OSBiH i poboljša ukupan status njihovih pripadnika u bh. društvu.

Vjerujem da i javnost dijeli to naše mišljenje, jer pripadnici Oružanih snaga BiH kroz ono što rade na cijelom teritoriju države i na međunarodnoj sceni možda su najbolji promotori i ambasadori BiH.

Dolaze helikopteri naredne godine

Šta je s obećanjima o nabavci helikoptera. Mislite li da će do toga doći u narednom periodu?

- Prethodno navedenim usvojenim dokumentima odnosno „Pregledom odbrane“ i „Planom modernizacije“ učinjen je značajan pomak u pogledu NATO integracijskog procesa BiH, čime je BiH konačno dobila viziju budućih modernih, kvalitetno opremljenih i obučenih oružanih snaga, koje će biti interoperabilne s NATO snagama.

Ipak, realizacija ovih projekata nije moguća bez stvaranja uvjeta za povećanje budžeta OSBiH. Međutim, u dosadašnjem periodu, a u saradnji s prijateljskim zemljama i našim strateškim partnerima, mi smo uspjeli u određenoj mjeri premostiti teškoće. Ovo je podrazumijevalo konstantno iznalaženje novih rješenja za nabavku bolje opreme, a u cilju poboljšanja operativnosti jedinica.

Stoga, moram istaći da su OSBiH kroz program saradnje sa SAD ostvarile značajan iskorak u opremanju jedinica i komandi OSBiH sa određenom vrstom opreme, naročito u jačanju stepena kopnene mobilnosti, a u 2020. godini kroz isti program očekujemo otpočinjanje isporuke helikoptera za potrebe OSBiH, što bi u konačnici osiguralo povećanje zračne mobilnosti OSBiH. Znači, mi smo veoma zahvalni na njihovoj konstantnoj pomoći i razumijevanju.

Plaće vojnicima moraju biti povećane

Smatrate li da bh. vojnici zaslužuju bolje uvjete, veće plaće?

Naši oficiri, podoficiri i vojnici su uspješnim izvršenjem misija u svijetu na djelu pokazali da mogu i da znaju uspješno rješavati i najsloženije zadatke.

Prema rezultatima, današnji bh. vojnik nalazi se rame uz rame s vojnicima najrazvijenijih zemalja svijeta. Nažalost, plaća vojnika OSBiH je niža u poređenju s pripadnicima drugih sigurnosnih agencija na državnom nivou, te je ispod prosječne plaće na entitetskom i na državnom nivou.

Dakle, povećanje plaće vojnicima i podoficirima prvenstveno, ali i oficirima, je neminovan zahtjev da bi se poboljšali uvjeti životnog standarda svih pripadnika Oružanih snaga BiH.

Zbog toga od nadležnih institucija i očekujemo maksimalnu podršku i razumijevanje kako bi se, između ostalog, putem povećanja plaće popravio standard profesionalnog vojnog lica, ali i uvjeti za izvršavanje zadataka kroz modernizaciju opreme i tehnike.