Posljednjih nekoliko dana Bosanci i Hercegovci opet jedva dišu. Zrak je sve lošijeg kvaliteta, a prema podacima Udruženja „Eko akcija“, najzagađeniji u 17 sati bio je u Tuzli, gdje je indeks zagađenja iznosio 247.

Vrlo nezdrav zrak zabilježen je u Ilijašu (243) i Sarajevu (237), a nezdrav u Zenici (171) i Lukavcu (176).

Djeca najugroženija

O tome koliko ovakva situacija dugoročno može imati opasne posljedice, govore i podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Naime, 92 posto svjetske populacije udiše zagađen zrak. Sedam miliona ljudi umre godišnje od posljedica zagađenja zraka, a glavni je uzrok smrtnosti djece mlađe od pet godina (čak 570.000 smrtnih slučajeva godišnje). 

Na posljedice udisanja ovako lošeg zraka ukazali su i s Klinike za plućne bolesti UKC-a Tuzla.

- U 2014. zbog hronične opstruktivne plućne bolesti na Klinici je liječen 351 pacijent, u 2015. godini 364, u 2016. njih 422 te u 2017. godini 370 pacijenata. Tokom 2018. zabilježen je porast broja hospitaliziranih pacijenata – rečeno je s Klinike.

Bez reakcije

Stručno tijelo za koordinaciju i nadzor Plana interventnih mjera u slučajevima prekomjerne zagađenosti zraka u Kantonu Sarajevo saopćilo je da pokazatelji mjerenja zagađujućih tvari u zraku bilježe variranje u izmjerenim vrijednostima za PM10, tokom 48 sati. 

Ipak, kako kažu, uvjeta za proglašenje epizode pripravnosti još nema. Smatraju da zrak nije uvijek dovoljno zagađen kako bi se uvele mjere zaštite.

Procent smrtnih slučajeva prema podacima WHO-a

l 40 posto ishemijske bolesti srca

l 40 posto srčani udar

l 11 posto hronične opstruktivne plućne bolesti

l 6 posto rak pluća

l 3 posto akutne infekcije dišnih puteva kod djece