Hronična bubrežna bolest jeste i bit će narednih godina jedan od glavnih uzroka smrti, istaknuto je danas tokom susreta predstavnika Donorske mreže BiH, Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH i Udruženja "BH novinari" s novinarima.
Naglašeno je da je potrebno da menadžmenti bolnica i transplantacijski koordinatori počnu raditi svoj posao jer za transplantacije organa imamo stručnjake i novac, a ni svijest građana o darivanju organa nije na tako niskom nivou kako se želi prikazati. Pa ipak, samo je sedam transplantacija u FBiH zabilježeno u ovoj godini i sve na klinici u Tuzli i sve sa živog donora.
Predsjednica Donorske mreže BiH i predsjednica Udruženja ljekara za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju BiH Halima Resić kazala je da su potrebne kontinuirane edukacije o važnosti doniranja organa koje će krenuti od srednjih škola, ali obuhvatiti i zdravstvene profesionalce i građane.
- Španija ima najviše donora, 5.000 organa godišnje, a upravo zbog stalnih kampanja – istakla je Resić.
Tomislav Žuljević, predsjednik Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH, ispričao je da je prošao mukotrpnu dijalizu koja je trajala 14 mjeseci dok nije dobio novi bubreg, ali da mu je tih 14 mjeseci bilo kao 140 godina.
- Sad zamislite kako je onome što je na dijalizi 30 godina. To je veoma težak život – dodao je Žuljević.
Ono što je neophodno jeste da koordinatori, nakon što se proglasi moždana smrt osobe, razgovaraju s porodicom umrlog i traže odobrenje za darivanje organa.
No, oni to ne rade jer da rade, uvjereni su iz Udruženja, bilo bi više transplantacija.
- Zenica ima dobrog koordinatora. Od deset razgovora imali su pet pristanaka – kazao je Žuljević.
Pojasnio je da koma i moždana smrt nisu jedno te isto jer je moždana smrt smrt čovjeka i tu nema povratka.
Govoreći o nedavnom protestu pacijenata na dijalizi, od kojih su se neki i isključili sa dijaliznih aparata, zbog neprovođenja Zakona o transplantaciji FBiH, Žuljević je napomenuo da je Vlada FBiH, pod pritiskom protesta, donijela dobre zaključke, ali i da će pacijenti znati gdje će drugi put protestirati ako oni ne budu realizirani.
Tokom susreta na kojem je razgovarano o načinima da se putem medija alarmiraju nadležne institucije i klinički centri da rade svoj posao, novinari i urednici su potpisali donorske kartice.
