Od 43 države, najslabiju aerodromsku povezanost u Evropi imaju Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija, podaci su Međunarodnog aerodromskog savjeta (ACI).
U ovom izvještaju o našoj zemlji, koja ima veoma malo direktnih i indirektnih konekcija s evropskim destinacijama, navodi se da je glavni grad naše zemlje Sarajevo na posljednjem mjestu među evropskim prijestonicama prema broju prevezenih putnika.
Zbog većih gužvi, ali i povećanog prometa, još je u 2017. godini najavljeno proširenje kapaciteta Međunarodnog aerodrom Sarajevo, ali ni vidljiv napredak nije dovoljan da se parira aerodromima u regiji i svijetu.
Sarajevo ima direktne letove prema Rijadu, Zagrebu, Beču, Istanbulu, Džedi, Minhenu, Ljubljani, Dubaiju, Berlinu, Beogradu, Šardži, Dohi, Kelnu, Štutgartu, Budimpešti, Kuvajt Sitiju, Cirihu, Atini, Manami, Štokholmu, Oslu i Londonu.
Naredne godine trebao bi biti izgrađen ekskluzivni VIP lounge s direktnim pristupom avionima te nova zgrada za potrebe administracije, koja će se protezati na 300 kvadratnih metara. Najavljene su i nove aviolinije i komercijalni letovi.
- Ovo je trenutno naša najvažnija investicija, kojom ćemo povećati kapacitet za 900.000 putnika godišnje. Potpisali smo u avgustu 2018. ugovor o gradnji. Iako su radovi bili odgođeni dva mjeseca zbog žalbi jednog učesnika tendera, sada napredujemo punom parom - kazao je generalni direktor Međunarodnog aerodroma Armin Kajmaković.
Prema navedenom istraživanju, Španija ima najviši nivo aerodromske povezanosti u Evropi, a za njom slijede Njemačka, Velika Britanija, Francuska i Turska.
Ono po čemu se aerodromi BiH izdvajaju od drugih je činjenica da su oni u vlasništvu državnih organa. Sarajevo je jedini glavni grad u regionu u kojem je država zadržala upravljačka prava.
Omer Kulić, bh. stručnjak za avijaciju i dugogodišnji pilot, kazao je za „Avaz“ da je situacija veoma loša te da su istraživanja u potpunosti realna.
- Mi smo veoma mala i siromašna zemlja te se naši građani ne odlučuju često putovati avionima. Razlog je prost, samo zato što je skupo. Više je razloga zbog kojih iz Sarajeva nema dovoljno direktnih letova. Kriva je Vlada i to je jedan od bitnih razloga, ali i manji broj stanovništva - kazao je Kulić.
Dodaje da je najprofitabilniji let Sarajevo – Beč, a da iz Beča ljudi putuju za druge gradove.
- Karte su veoma skupe, jer se radi o jednom uigranom monopolu. Najzastupljeniji su letovi Sarajevo - Beč i Sarajevo - Minhen. Drugi aerodromi u BiH nisu zanimljivi i, bez donacija države, ne bi mogli opstati. Poboljšanje situacije s direktnim letovima bilo bi nerealno očekivati - pojašnjava Kulić.
Ukoliko uporedimo aerodrom u prijestonici BiH s drugima u našoj državi, može se reći da je iza Sarajevskog aerodroma rekordna godina - njime je prošlo više od milion putnika, zabilježen je veliki broj aviooperacija i pokrenuta je dogradnja. Stručnjaci ističu da je bitno naglasiti da Međunarodni aerodrom Sarajevo novčano pomaže one u Tuzli i Mostaru.
Kad je riječ o Tuzlanskom aerodromu, on je u vlasništvu Vlade Tuzlanskog kantona i, u prosjeku, zadržava dostignuti promet od lani, iako ima samo jednu kompaniju koja neprekidno obavlja letove i niskobudžetni je prijevoznik.
Nažalost, još je teža situacija sa Mostarskim aerodromom, koji je u vlasništvu Grada Mostara i manjim dijelom Vlade Republike Hrvatske. Bbroj putnika se iz godine u godinu smanjuje bez obzira na to što je u Mostaru veliki broj turista.
Aerodromi su danas strateški objekti države, koji upravljaju skoro svim segmentima društvenog života, od turizma, preko političke pozicije, razvoja sporta, kluture i znanosti.
Interesantno je da veliki broj dijasporaca ljeti putuje s naših aerodroma, kako nam je pojasnio i sam Kulić.
- Ljeti je, naravno, promet znatno veći, ali to je samo zato što dolazi veliki broj dijasporaca. Naravno, zimi je znatno drugačija situacija i s brojem letova općenito, a posebno direktnih letova - kazao je Kulić.
Što se tiče narednih koraka radi poboljšavanja zračnog saobraćaja, analitičari smatraju da bi, prije svega, bilo potrebno angažiranje stručnjaka, jer kako kažu, nema drugog puta.
- Stručnjaci koji znaju i koji razvijaju promet po trendovima današnjice. Zračni promet je specifična grana privrede i nije usporediv ni sa jednom jedinom granom. Razvija se i korjenito mijenja ekstremno brzo, svakih pet godina sve se u potpunosti izmijeni - navode stručnjaci.
Aerodrom „Charles de Gaulle“ ili “Roissy” najveća je francuska međunarodna zračna luka. Smještena je 25 kilometara sjeveroistočno od grada Pariza. Kroz njega je prošle godine prošlo više od 65 miliona putnika, što ga čini osmim najprometnijim u Evropi.
Najprometniji je aerodrom po putničkom prometu u Njemačkoj i treći najprometniji u Evropi (nakon Londonskog i aerodroma u Parizu).
Ovo je, ujedno, deveti najprometniji aerodrom u Evropi.
Na aerodromu Frankfurt na Majni nalaze se dva velika terminala s kapacitetom od skoro 65 miliona putnika godišnje te četiri piste.
On je matična baza kompanije “Lufthansa”.
