Za gradnju Prve transverzale, saobraćajnice s četiri trake koja bi trebala centar Sarajeva povezati s Vogošćom i autoputem, uopće ne postoji novac. Para nema čak ni za rješavanje imovinskopravnih odnosa na trasi ključne ceste koju Sarajlije čekaju duže od 40 godina, a koja bi bila žila kucavica grada. I sve te godine muče se u gužvama.
Postavlja se zbog toga ključno pitanja kako Vlada premijera Edina Forte, Ministarstvo saobraćaja KS, s Adnanom Štetom na čelu, Direkcija za puteve, koju vodi Selmir Kovač, te Zavod za izgradnju s direktorom Mirzom Hulusićem, načelnici općina Centar i Vogošća Nedžad Ajnadžić i Edin Smajić, misle graditi Prvu transverzalu.
Dokument koji je posjedu „Avaza“, a u kojem se jasno vidi da su za rješavanje imovinskopravnih odnosa izdvojena mizerna dva od potrebnih više od 50 miliona maraka, dokaz je da je u Vladi ovaj projekt deklarativno, a ne suštinski „prioritet svih prioriteta“. Jer, da je suštinski, za 25 godina nakon agresije, 300 miliona maraka potrebnih za gradnju Prve davno bi bilo spremno.
Također, da je danas dobre volje, svi nabrojani bili bi svaki dan na brifingu u premijerovom kabinetu sa samo jednom tačkom dnevnog reda – Prva transverzala.
A budući da nije, premijer i ministar nisu sazvali nijedan sastanak o gradnji ove ceste.
Posebno je simptomatična informacija da je ministar Šteta, koji je na čelu resora za gradnju saobraćajnica, od direktora GRAS-a Avde Vatrića zahtijevao da ne izmješta depo minibusa koji se nalazi na trasi Prve transverzale. Zašto? Da je bilo dobre volje, s obzirom na to da je to državno zemljište, taj bi dio već bio riješen u imovinskopravnom smislu.
Nadalje, problem predstavljaju i objekti firme „Penny“, koji se također nalaze na trasi, a nemaju građevinske i ostale dozvole. Niko od nadležnih u Vladi i nabrojanim institucijama, očito je, ne želi ih ukloniti kako bi se na tom dijelu gradila Prva transverzala.
Da se, dakle, zaključiti da u Vladi i njenim institucijama sjede i ljudi kojima ova saobraćajnica nije ni u dnu, a kamo li u vrhu prioriteta. A možda i oni koji rade za lobi protiv ove ceste.
Nažalost, ni prethodni premijeri i vlade nisu željeli graditi Prvu transverzalu. Jesu deklarativno, kao i ovi današnji. Tako je Fortin prethodnik Adem Zolj za rješavanje imovinskopravnih poslova dao samo tri od potrebnih više od 50 miliona maraka.