Obilježavanje Evropskog dana sjećanja na žrtve komunizma, nacionalsocijalizma i fašizma, u organizaciji Hrvatskog narodnog sabora i Odjela HNS-a za Drugi svjetski rat i poraće, započelo je danas svetom misom zadušnicom koju je predvodio uzoriti kardinal Vinko Puljić. On je u svojoj propovijedi istakao da je zadatak svakoga da iskaže dužno poštovanje prema žrtvama totalitarnih i autoritarnih režima.
Na spomen-području "Groblje mira" na Bilima, platou između Mostara i Širokog Brijega, organizirano je obilježavanje 74. godišnjice velikog stradanja hrvatskog naroda te su pokopani pronađeni ostatci neidentificiranih žrtava ratnih i poratnih djelovanja Drugoga svjetskoga rata i poraća.
Godišnjici, koja iz godine u godinu privlači sve više vjernika, prisustvovali su predstavnici Crkve, visoki dužnosnici Hrvatskog narodnog sabora, delegacija Republike Hrvatske, predstavnici društvenog, političkog i privrednog života Bosne i Hercegovine te predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović s delegacijom.
Prisutnima se, nakon svete mise i pokopa neidentificiranih žrtava, obratio Čović, koji je u svom govoru zahvalio kardinalu Puljiću na dolasku i upućenim riječima ohrabrenja, ali i cijelom organizacijskom odboru.
- Ovaj hram mira osmislili smo prije šest godina kako bi na poseban način skupili svoje misli oko svih onih koje ćemo pokušati u narednim godinama, prije svega evidentirati i na pristojan način pokopati, otrgnuti od zaborava i na tome graditi budućnost. Nema naše budućnosti ni sadašnjosti bez povijesti koju trebamo prepoznati kroz svoju tradiciju, kulturu, vjeru. Mi smo u jednoj obavezi, da bi mogli graditi sebe kao narod na prostorima Bosne i Hercegovine na jedan civilizacijski način napravimo otklon od onih, koji su samo zbog toga što su bili drugačiji, drugi i na drugačiji se način molili Bogu, drugačije predstavljali, drugačije razmišljali, zbog toga svirepo ubijeni. Zločini koje nikada ne smijemo zaboraviti trebaju postati način da i sa ovog proplanaka na Bilima šaljemo poruke - naglasio je Čović.
On je naveo da i danas prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini postoji jasan otklon.
- Ustavno smo definirani kao jednakopravan, konstitutivan narod koji bi trebao imati svoje legitimne predstavnike, a u histeriji mnogih koji su to isto radili u povijesti, i danas isto u izričaju postoji želja da se iz ustava izbriše ono što je hrvatsko. To je nešto što mi na tragu ovakvih sjećanja ne smijemo nikada dozvoliti. To je zadatak Hrvatskog narodnog sabora i svih politika i crkvene i svjetovne vlasti da u zajedništvu Hrvata izborimo svoju jednakopravnost i konstitutivnost na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine i svoje legitimne predstavnike koji o tome mogu skrbiti - kazao je, između ostalog, Čović te je pozvao da daljnji zajednički rad, kako bi "svjedočili o povijesti, ali i stvarali budućnost".