Hrvatska gradi most na svojoj teritoriji, a ne u dodiru s Bosnom i Hercegovinom, kazao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik u obraćanju poslanicima Narodne skupštine RS na posebnoj sjednici sazvanoj o njegovoj inicijativi da se zaključak Predsjedništva BiH o Pelješkom mostu proglasi štetnim po vitalne interese RS. On je naveo kako afirmacija principa nemiješanja u unutrašnje stvari u političkom smislu podrazumijeva pristup kakav je on naveo. 

- Već ranije je potvrđeno da će, i kada se most izgradi, plovila iz BiH moći pristupiti moru, jer je osiguran neometan pristup unutrašnjim morskim vodama. Prava BiH nesporno treba poštovati i omogućiti njihovo poštovanje, ali pritom treba voditi računa o ostalim interesima zemalja i ne praviti tenzije tamo gdje su one suvišne. Jedno od strateških pitanja BiH je članstvo u EU, o čemu nema spora u BiH, ali naravno da ima spora o tome da je to i pitanje članstva u NATO-u. Dakle, o pitanju članstva u NATO-u ova skupština se jasno odredila da RS provodi politiku vojne neutralnosti bez želje da se uključi u bilo koji savez – rekao je Dodik.

Drugo pitanje je, prema riječima Dodika, da li usvajanjem ovakvog zaključka druga dva člana Predsjedništva BiH (Šefik Džaferović i Željko Komšić) smatraju da i EU svjesno krši odredbe međunarodnog prava odnosno konvencija.

- Moram vam reći da je EU gotovo 80 posto sredstava za izgradnju ovog Pelješkog mosta odredila kao svoju donaciju i da je, shodno pravilima kako to važi u EU, Hrvatska kao članica bila u poziciji da pribavi sva neophodna mišljenja od evropskih institucija, što je učininjemo. Ovdje je problem i to što se ovo pitanje nije problematiziralo u momentu kada je izdavana građevinska dozvola i kada su počeli radovi, nego se pokušava upravo sada to pitanje ponovo staviti na dnevni red. Da budem tačan i precizan, u prethodnom sazivu Predsjedništva Bosne i Hercegovine pokretano je to pitanje, dva ili tri puta, u svakom od tih slučajeva, dva člana Predsjedništva BiH, srpski član Predsjedništva gospodin Ivanić (Mladen, op. a.) i gospodin Čović (Dragan, op. a.) hrvatski član glasali su protiv ovakvog zaključka. Tako da slijed naše politike, u novim uvjetima u kojima nemamo sada mogućnost da imamo dva glasa nego samo jedan, jedino je bilo moguće ulaganjem interesa RS – kazao je Dodik. 

Komentirajući obrazloženje zaključka Predsjedništva BiH kako je neophodno da se utvrdi da je BiH pomorska zemlja te da joj pripadaju sva prava iz konvencije prava na zaštitu mora, Dodik je kazao kako "to ne bi bilo sporno da se ovim zaključkom ne pokušavaju proizvesti ometanja drugih ključnih projekata", navodeći da se to posebno odnosi na sporazum o izgradnji mosta na Savi kod Bosanske Gradiške koji je potpisan u Zagrebu istog dana kada su dva člana Predsjedništva BiH njega preglasala na sjednici.

Dodik je podvukao kako je upravo pitanje preglasavanja ključno.  

- Ovo je samo neki slijed okolnosti u kojima je ovo pitanje došlo prvi put. Želim jasno da dam do znanja da neću dozvoliti da budem preglasan na bilo čemu, taman to bilo potpuno beznačajno pitanje. Bosna, dakle, po meni, može samo da egzistira i da živi ako ima konsenzus, ako nema konsenzusa, nema ni BiH – kazao je Dodik.

Bosna i Hercegovina – to znači mi

Miješanje pitanja razgraničenja s pitanjem izgradnje mosta u kontekstu navedenog kršenja prava BiH na slobodan pristup otvorenom moru preraslo je u jedno od političkih pitanja "oko kojeg se cijela Bosna i Hercegovina drži u svojevrsnom političkom zarobljeništvu i sprečava ekonomski i društveni razvoj".

- Nije to samo pitanje odnosa s Republikom Hrvatskom već ima mnogo šire regionalne i evropske implikacije. Naime, stupanjem na snagu, preglasavanjem usvojenog zaključka, bio bi stopiran projekt finansiranja EU, a gradnja kineske firme, koja to radi i koja je izabrana na tenderu u susjednoj državi Republici Hrvatskoj, bila bi dovedena u pitanje. Mi bismo, samim tim, bili dovedeni u pitanje, čitava Bosna i Hercegovina, to znači mi, da usložimo svoj odnos i s EU i sa, naravno, kineskim partnerima koji su veoma prisutni u RS i s kojima razgovaramo, pa čak i o ovoj kompaniji koja je navedena, razgovaramo o projektima od značaja za RS – naveo je Dodik.  

On je istakao kako mu je jasno da Srbi i Hrvati imaju tešku historiju, navodeći kako je riječ o jednoj od "najtežih međusobno suočenih historijskih događaja koji su mogli da imaju dva naroda na tlu Evrope“.

- Duboko vjerujem da politička činjenica i državna činjenica koja se zove RS, koja je država srpskog naroda na prostoru Bosne i Hercegovine, mijenja kontekst političkih odnosa u regionu i da RS kao politički faktor vodi računa o svom pozicioniranju ne samo unutar BiH nego i regionu, zato je od ključnog značaja da RS bude faktor građenja dobrih odnosa – naveo je Dodik.

Dodik je naveo kako je Hrvatska članica EU i da upravo zbog toga, "htjeli – ne htjeli, na tom mjestu i u okviru te asocijacije se razmatraju mnoga regionalna, pa i unutrašnja pitanja BiH“, dodavši kako RS nema potrebu da se konfrontira ni s jednom članicom EU, pa time ni s Republikom Hrvatskom. 

On je naveo i kako je predlagao da Predsjedništvo BiH zatraži da se s Hrvatskom otvore sveobuhvatni razgovori i postigne sporazum o svim otvorenim pitanjima, ali da su to druga dva člana odbila te preglasavanjem usvojila zaključak. 

Prema njegovim riječima, ako se želi otvoreno i odgovorno raditi i sarađivati u BiH i sa susjednim državama u projektima od velikog ekonomskog, infrastrukturnog i sigurnosnog sadržaja, onda se treba odmaknuti od uskih i jednostranih navodno nacionalnih interesa, kakvi su sadržani u zaključku koji su izglasala dva člana Predsjedništva BiH. 

- Pritom je za njih glasao i hrvatski član Predsjedništva Željko Komšić, nesumnjivo izabran glasovima bošnjačkih birača, koji su mu dali više glasova nego nominalno bošnjačkom članu Šefiku Džaferoviću - dodao je Dodik. 

On je poručio da nema ni sreće niti napretka ni za koga u BiH kao tronacionalnoj zemlji, ako se pokušavaju nametati odluke političkih predstavnika jednog naroda drugim narodima i dodao da su to godinama činili visoki predstavnici i OHR.