Banjalučki biskup Franjo Komarica izjavio je u srijedu u Banjoj Luci da se Katolička crkva treba uključiti u pomoć migrantima, kojih je na području Bihaća veliki broj, i istakao da bi okretanje glave od tog problema bio znak njihove "nedostojnosti kao ljudi".

Na zasjedanju Biskupske konferencije BiH u Banjoj Luci biskup Komarica je izvijestio druge članove o dramatičnoj situaciji na području Bihaća.

On je upozorio da hiljade migranata borave u Krajini u nehumanim uvjetima.

- Mi ne možemo okrenuti pogled od ove problematike i reći: To se nas ne tiče. To bi bio znak našeg oportunizma, naše nekorektnosti, naše nedostojnosti kao ljudi, kao kršćana i kao vjernika - kazao je biskup Komarica na konferenciji za medije, kako prenosi Katolička tiskovna agencija (KTA) Biskupske konferencije BiH. 

On je rekao da bi Katolička crkva, u saradnji sa Srpskom pravoslavnom crkvom i Islamskom zajednicom te međunarodnim donatorima i domaćim vlastima, trebala pokrenuti inicijativu za pomoć migrantima na području Bihaća.

Novinare je banjalučki biskup obavijestio da je s kolegama raspravljao i o mogućnosti organiziranja međunarodne konferencije o problemu migranata najesen ove godine u Banjoj Luci.

Pritom je ukazao na to da je i sama BiH i danas zemlja migracija, jer je veoma mnogo građana iseljeno i nasilno protjerano te da im, iako se žele vratiti, država to ne omogućava.

- Imamo sad novi val iseljavanja naših ljudi, koji su u potrazi za nekim normalnijim ambijentom, tako da nam nije nepoznata ta drama ovih ljudi koji nam dolaze, što iz Azije, što iz Afrike - dodao je biskup Komarica.

Biskupi su, kako je navedeno u saopćenju nakon zasjedanja, upozorili i na kršenja prava katoličkih zajednica u općinama Drvar, Novi Grad, Zvornik i Goražde, kojima najčešće uskraćuju pravo na gradnju objekata i povrat njihove imovine.

Tokom zasjedanja apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini mons. Luiđi Pecuto (Luigi Pezzuto) sa žaljenjem je konstatirao da, zbog neformiranja vlasti, nije moguće osnovati novo Mješovito povjerenstvo koje bi, između ostalog, nastavilo raditi na primjeni Temeljnog ugovora između Vatikana i Bosne i Hercegovine iz 2006. godine.