Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, otvorio je jutros na Jahorini plenarni sastanak na samitu Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi (SEECP), koji je jučer počeo u Sarajevu.

Sastanku prisustvuje 13 šefova visokih delegacija, među kojima su predsjednik Turske Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan), Crne Gore Milo Đukanović, Makedonije Stevo Pendarovski i Albanije Ilir Meta. Među učesnicima su i premijeri Srbije i Bugarske Ana Brnabić i Bojko Borisov te predstavnici vlada Hrvatske, Grčke, Slovenije, Rumunije i Moldavije.  

Skupu prisustvuju i predstavnici Vijeća za regionalnu saradnju (RCC) i Evropske unije.

Iako predsjedavanje SEECP-om od BiH, koja ovim samitom okončava predsjedanje ovim procesom, treba preuzeti Kosovo, predsjednik te zemlje Hašim Tači odbio je prisustvovati ovom skupu, jer, kako je ranije kazao, „Kosovo u pozivu za samit nije tretirano kao ostale zemlje učesnice“.

Predsjedavajući Dodik istaknuo je da ovaj samit predstavlja još jednu potvrdu da saradnja u jugoistočnoj Evropi nije samo diplomatska fraza nego potpuno kompletna i sadržajna  aktivnost.

- Danas će mnogi ocijeniti da stanje u jugoistočnoj Evropi nije kako bismo željeli i kako smo pokušali da ga uspostavimo posljednjih 20 godina. Moguće je da je tako. Ja bih se uglavnom složio s takvom ocjenom. No, zar nismo  prije 23 godine osnovali ovaj proces  upravo s ciljem da nam bude forum na kojem ćemo rješavati  problem ili barem kreirati uslove u kojima će se ti problem moći rješavati nekim drugim mehanizmima. Ako proces služi za to, iskoristimo ga onda, učinimo to još i danas i ovdje da neke stvari pokrenemo i neke stvari dogovorimo - kazao je Dodik. 

Dodao je kako je "poznato da se vode razgovori o takozvanoj racionalizaciji regionalnih  inicijativa", navodeći da to ima smisla.

- Jasno je da se okolnosti mijenjaju, ali nije uvijek lako odgovoriti na poziv za učešće na odgovarajućem nivou. Ipak, nisam siguran da bi ovaj proces trebalo racionalizovati, odnosno ugasiti. Ipak, to je inicijativa koju smatramo autohtonom za region jugoistočne Evrope. 

Kad je već tako, iskoristimo je za dobrobit naših zemalja, a i regiona, iskoristimo i podršku koju nam u ovom procesu pruža Evropska unija. Osim toga, zemlje jugoistočne Evrope ili su već članice EU ili su orijentisane prema članstvu, zato će rješavanje u okviru procesa doprinijeti u velikoj mjeri evropskom putu onih učesnica koje još nisu članice Unije - poručio je Dodik.

On je naveo da se ne želi miješati u bilo čije bilateralne probleme, iako misli da se na sastancima u okviru procesa može razgovarati o svemu.

- Ali, mislim da ne trebamo gubiti vrijeme razmjenjujući kurtoazne pozdrave i fraze, onda se raziđemo bez ikakvih rezultata, a naši građani nastavljaju da očekuju i naravno da trpe posljedice toga što se mi ne možemo dogovoriti o nekim važnim pitanjima. Počet ću od BiH. 

Neki kažu da BiH ima problema s efikasnim funkcioniranjem i da se to sada manifestuje činjenicom da ni nakon devet mjeseci nakon izbora nismo uspjeli da formiramo sve institucije vlasti. Mogu da kažem da se proces formiranja vlasti već odavno može smatrati završenim. Vjerujem da ćemo uspjeti da to učinimo brzo i da ćemo uspjeti da vas obavijestimo o tome - kazao je Dodik.

Istaknuo je da je potrebno samo da se primijeni ono što je dogovoreno u BiH, dakle "dogovor i kompromis koji smo postigli".

- Kada to svi prihvate, a kad kažem svi, mislim unutar i izvan ove zemlje, i put ka daljnjim učincima bit će otvoren. Šta je s takozvanim vanjskim problemima u BiH? Kao vanjski problem često se spominje pitanje granica s Hrvatskom i Srbijom. Tu imamo zastoj i gotovo da se ništa ne dešava. Ja predlažem danas da usvojimo jednu izjavu između BiH i Hrvatske i BiH i Srbije kojom ćemo utvrditi zajedničke komisije koje bi mogle dalje da nastave i aktuelizuju ovo pitanje. 

Znamo da je to važno pitanje i ne smijemo ostaviti to vremenu i čekati da se to samo od sebe riješi. Mogli bismo početi od toga da potvrdimo sporazum s Hrvatskom, koji se smatra da je taj problem riješen na privremenoj osnovi. Ali, taj sporazum do sada nije ratifikovan ni od jedne strane. Ja predlažem danas da se dogovorimo o formiranju zajedničkih komisija koje će se baviti svim otvorenim pitanjima, kao što je pitanje koje se pokreće u BiH u vezi s Neumskim zalivom, ali isto tako i pitanje imovine preduzeća iz BiH koja je odlukama Hrvatske stavljena u stanje nemogućnosti korištenja od subjekata iz BiH. Zato trebamo to rješavati zajednički - kazao Dodik.

Predložio je i da se nađe način za rješenje ekoloških problema između BiH i Hrvatske.

- Ne samo Trgovske gore nego i Rafinerije nafte od koje opravdano postoje određene bojazni u Hrvatskoj. Države jesu suverene na svojoj teritoriji, ali ipak ne bi mogle nikako da čine nikakvu štetu jedne drugima, pa ni u oblasti ekologije. Predlažem i formiranje stručne komisije BiH i Srbije koja će riješiti bizarni problem redoslijeda u potezima. Da li će se prvo zaključiti  sporazum o granici prema sadašnjem  katastarskom stanju ili granice korigovati gdje je potrebno ili obrnuto. To je trivijalni problem i, naravno, niko ne treba da se plaši da će biti prevaren. 

Posebno niko ovdje u BiH. Nadalje, naš problem u vezi s taksama za izvoz robe. Ne razumijemo da Kosovo želi da riješi pitanje putovanja sa BiH. No, očekivali smo da će to pitanje biti riješeno na regionalnom nivou, u okviru regionalnih ekonomskih oblasti. Ne vidim razloga da BiH ne prihvati ono što je Srbija već prihvatila u odnosima s Kosovom. Ali, ukidanje taksi je međunarodnopravna obaveza koju je Kosovo prihvatilo u okviru CEFT-a. O zahtjevu  da BiH prvo treba priznati Kosovo pa će oni ukinuti carine, ne treba trošiti nikakve riječi. Nama je, bez obzira na sve, ipak žao što delegacija Prištine nije s nama, zbog regionalne saradnje - rekao je Dodik.