Poznato je da je kafa, biljka koja je došla iz Etiopije, iz pokrajine Kaffa, po kojoj je napitak i dobio ime. Osmanlije su zauzimanjem ovih prostora došli do kafe i otkrili njena svojstva te su je preko Jemena proširile po cijelom carstvu i cijelom svijetu. Tako je kafa stigla i u Bosnu.  

- Poznato je da je u našem gradu napravljena prva kafana u Evropi, krajem 16. stoljeća. Historičari i putopisci spominju je kao Hadžišabanova kahva na Bembaši. Od nje će početi širiti kafane u svim mahalama u Sarajevu, a razvit će se i poseban esnaf kahvedžija, kao i posebna čaršija zvana Tahmis. Ta čaršija bila je smještena na lijevoj obali Miljacke, uzvodno od Careve džamije. Među poznatijim je bila i kafana „Babića bašča“, s lijepim panoramskim pogledom na Baščaršiju - govori Mufid Garibija, sarajevski arhitekta i dobar poznavalac historije grada.

Tucana kahva

Novi napitak velikom je brzinom prihvaćen i postao je dio svakodnevice, a ispijanje kafe nezaobilazan ritual. Pojavile su se i neke razlike, Bosanci su htjeli mekšu kafu s više kajmaka, pa su promijenili način pripreme, kafu su počeli stavljati u vrelu vodu. Kako je kod turske kafe obratan pristup, Bosanci su svoju kafu prozvali bosanska kahva i to ime je zadržano do danas.

- Nije to jedina razlika, bosanska kahva se u Bosni, a posebno Sarajevu, pržila kraće. Tražilo se da kafa ne zagori kako bi zadržala puniji okus, ona se prozvala i ačik kahva, a specifična je i što je malo skuplja, jer se troši veća količina, ali ovdje se na kafi nikad nije štedjelo – ističe Garibija.

U Osmanskom carstvu nekad je bila samo tucana kafa. Tucala se u dibecima, posudama sličnim havanima. Dibeci su bili kameni ili drveni. Kasnije se usitnjavanje vršilo mlinovima, ručnim i mašinskim. Tradicija tucane kafe zbog njenog specifičnog okusa ostala je do danas. Prije nego što će šećer doći na ove prostore, kafa se zaslađivala medom, poznata kao dočekuša.

Više naziva

Kafane su nekoliko stoljeća bile u centru društvenog života. Postale su prostori za razgovor, tako se i prozva kafa razgovoruša. Baš iz tih kafana, osim razgovoruše, nastalo je nekoliko naziva, a do danas se pamti sikteruša gorka kafa, proljevuša tanka kafa s više vode i manje kafe, razgaluša koja se služi sa šerbetom, dočekuša zaslađena medom... – navodi Garibija.

Fildžani i džezve  

- Posebnost je da se pije iz fildžana, u malim gutljajima. Tradicionalno se priprema u bakrenoj džezvi, koja je nezaobilazni predmet svake kuće. Toliko se vodilo računa, da je tabla s fildžanima i džezvom ukrašavana posebnim tehnikama. U našem gradu najcjenjeniji je način ukrašavanja savat, kao autentičan umjetnički sarajevski način ukrašavanja, čija je ključna karakteristika bogata geometrijska forma - zaključuje Garibija.